Sigurna farma za servere u koju je dosad uloženo 40 milijuna kuna

Znate li kako se čuvaju podaci? Kako, primjerice mirovinsko, zdravstveno osiguranje ili gruntovnice paze da se ne izgube sve datoteke, vlasnički listovi ukucani u računalo? Ili kako banke osiguravaju da se svi krediti i svi dugovi korisnika nikad ne izgube pa makar najveće katastrofe poharale njihove poslovnice?

U doba napredne tehnologije i zahtjevi sigurnosti su sve veći. Jer računalni sustav jednostavno ne smije pasti. Zbog toga svi oni nemaju samo jednu rezervu nego njih nekoliko. I naravno, nije riječ o tonama papira ispisanih rukom, nego o terabajtima podataka smještenih na serverima. Stoga su podatkovni centri u kojima “stanuju” serveri zapravo isplativa komercijalna djelatnost. A dva nova podatkovna centra uskoro će biti gotova nedaleko od Zagreba. Prvi na prilazu Jastrebarskom bit će otvoren u listopadu, a drugi u Križu niknut će sljedeće godine. Radi se o prvom ulaganju Fondova za gospodarsku suradnju, odnosno o 140 milijuna kuna ukupnog uloga, a dosad u centar u Jastrebarskom uloženo je 40 milijuna kuna.

Velika sigurnost

Obišli smo podatkovni centar u Jastrebarskom, još veliko gradilište u koju će s prvim korisnikom svi ulazi neovlaštenim osobama biti zabranjeni. Radi se o velikom trokatnom zdanju koje se prostire na 5000 četvornih metara. Koje nikada neće biti ukrašeno neonskim reklamama nego će upravo zbog sigurnosti biti neprimjetna siva zgrada s velikim mjerama sigurnosti. Bit će to jedan od rijetkih europskih podatkovnih centara kojem se sigurnost mjeri brojkom 3.

– Podatkovni centri rangiraju se s obzirom na razinu sigurnosti. A najviša razina je 4 takozvana Tiera. Tu razinu imat ćemo u Križu, a u Jaski gradi se Tier 3, što je također vrlo visoka razina sigurnosti jer su u Hrvatskoj svi podatkovni centri, Tiera 2 – objasnio nam je Vitomir Lučić, član uprave Podatkovnog centra Križ.

Rezervne poslovnice

Podatkovni centri namijenjeni su za backup servere. Google, primjerice, ili Facebook ne žele držati sve svoje podatke na jednom mjestu pa niti na jednom kontinentu. Bitno im je da su serveri raspoređeni tako da svaki mogu upogoniti nestane li im internetska veza u jednom dijelu iz bilo kojeg razloga.

Oni si jednostavno ne mogu dopustiti češće i velike padove sustava. Stoga su ovi hrvatski podatkovni centri namijenjeni ne samo korisnicima u Hrvatskoj nego i svima u svijetu. Zbog čega su baš odabrane lokacije Križa i Jastrebarskog, upitali smo našeg vodiča?

– Zagreb se nalazi u potresnoj zoni 9, a ova dva centra, iako nedaleko od metropole (Jaska 35, Križ 50 km), u potresnoj zoni 7. Na takvom području gradimo zgradu prikladnu za potresnu zonu 9 što znači da potres takve jačine zgradu neće oštetiti te da su podaci sigurni – kazuje Vitomir Lučić te dodaje kako su za iznajmljivanje prostora za servere već mnogi zainteresirani, posebice u susjednoj Sloveniji te da planiraju kapacitete postepeno puniti.

Obje su lokacije građene tako da zadovoljavaju najstrože međunarodne sigurnosne, kvalitativne i regulatorne standarde. Osim toga, obje lokacije su predviđene kao lokacija za oporavka od havarije. U skladu s time postoji i uredski prostor za sve korisnike podatkovnih centara koji će se koristiti kao centar za nastavak poslovanja (tzv. Business Continuity).

Podatkovni centri odlično su i prometno povezan, raspoloživost nekoliko svjetlovodnih trasa i moguća je sinkronizacija podataka u realnom vremenu.

Budući da se zgrada sastoji od dva dijela, drugi dio je poslovna zgrada u kojoj se nalaze opremljena radna mjesta gdje korisnici mogu nastaviti poslovati u slučaju havarije na njihovim primarnim lokacijama.

Oba data centra imaju predviđen dio za oporavak od havarije što se nameće kao zakonska regulativa bankama kao obveza uspostave sustava za nastavak poslovanja, pojašnjava Vitomir Lučić.