Turistička agencija BTravel lani je, u svojoj trećoj godini, udvostručila i prihode i broj od 20.000 putnika iz prve godine, a u 2019. ojačana novom agencijom ide i prema novim rekordima. Plan je povećanje prihoda s lanjskih 76 na 120 milijuna kuna u 2019. Godina im je počela s čak 30 do 40 posto boljim bukingom nego lani i, za razliku od mnogih, povećanu potražnju imaju čak i iz Njemačke.
Predsjednik uprave i većinski vlasnik BTravela Dalibor Bilić otkriva dobitnu formulu: proaktivan pristup prema partnerima, predstavnici direktno na terenu te nove destinacije i proizvodi, posebice u aktivnom turizmu. Nedavnu kupovinu agencije DC Travel od Erste Card Cluba, koja je povod za razgovor, smatra važnim iskorakom.
- BTravel je od početka u poslovnom turizmu, štoviše, taj segment je u prethodnom razdoblju činio trećinu našeg poslovanja, a akvizicijom DC Travela jačamo svoju poziciju na tržištu. Povjerenje koje nam je dao Erste Card Club i Erste banka dokaz je da radimo odličan posao i da je BTravel stabilan poslovni partner.
BTravel je prisutan i u Sloveniji, te Srbiji. Ima li u tri zemlje razlike u poslovnom okruženju?
- Hrvatska i Slovenija posluju gotovo na isti način uz razlike samo na administrativnoj razini, dok je Srbija ipak druga priča. Pozicioniranje na stranom tržištu iziskuje vrijeme i strpljenje. Naravno, sve ovisi o ljudima i mislim da smo u tom segmentu poslovanja sigurno dobili najbolje. U Hrvatskoj smo u četiri godine postali respektabilni čimbenik na turističkom tržištu i to očekujemo i u ostalim zemljama.
U dvije godine ste udvostručili broj putnika, mahom iz Austrije, Njemačke, Britanije i Slovenije, ali sve više ih je i iz Azije. Mogu li daleka tržišta biti rješenje za slučaj kad zaškripi na tradicionalnim tržištima kao što je trenutno u Njemačkoj?
Daleka tržišta su jako zanimljiva i rast brojki iz tih zemalja je evidentan no stava smo da tradicionalna tržišta naprosto nije moguće zamijeniti i to prije svega iz logističkih razloga. Disperzija poslovanja je nešto što nam daje stabilnost, ali i sigurnost našim partnerima. Disperzija poslovanja, ako pričamo o incomingu, znači da zastupljenost svih tržišta mora biti kontrolirana i ciljano raspoređena. U prijevodu, ako imamo partnera s bilo kojeg tržišta koji nam radi velike brojke i on sam ima veliki postotak udjela u kompletnom prihodu incominga, rizik poslovanja postaje ozbiljan. Gubitkom takvog jednog partnera agencija dolazi u problem, jer nije lako nadoknaditi gubitak ako se radi o velikoj brojci. U BTravelu jako vodimo računa o udjelima prihoda s pojedinih tržišta, ali i pojedinih kanala prodaje. Na taj način kontroliramo poslovanje, imuni smo na turbulencije tržišta i dajemo sigurnost partnerima.
BTravel se uključila u svojevrsni pokret turističkog buđenja Slavonije. Kakva su prva iskustva i kako vidite perspektivu Slavonije u turizmu?
Slavoniju vidimo kao jednu divnu neispričanu priču koja potpuno nepravedno nije u fokusu, čak i više od ostalih kontinentalnih dijelova naše zemlje. Turistički proizvod tamo itekako postoji, ali realno nemate ga gdje kupiti! Odite na internet, pa potražite na koliko mjesta možete kupiti jedan autohtoni vikend paket u npr. Baranji!? Mi već duže vrijeme komuniciramo i surađujemo sa svim čimbenicima u turističkom sektoru u Slavoniji i Baranji i spremamo se uključiti programe iz Slavonije u naš novi online prodajni portal, te istovremeno napraviti intenzivnu promociju u regiji. To je prva faza, ali smo već pokrenuli i korake za drugu fazu, pa proizvode nudimo na stranim tržištima.
Prije nekoliko godina propao je Generalturist, lani i Kompas. Zašto veliki brendovi propadaju s takvom lakoćom i je li vam to donijelo više posla?
Jednostavno se radi o pogrešnim strategijama i pogrešnim poslovnim odlukama. Tržište turizma je postalo brzo, dinamično, sve je svima dostupno, cijene se mijenjaju i po nekoliko puta u toku dana. Bitno je u poslovanju općenito prepoznati trenutak kada se vlasnik/direktor mora povući u neku savjetodavnu funkciju i poslovanje prepustiti ozbiljnim mladim menadžerima koji imaju jasnu viziju daljnjeg razvoja. Moramo biti iskreni i priznati sami sebi da dolaze nove generacije, neki novi genijalci koji su naučili živjeti s novim tehnologijama i novim načinima komunikacije koji nama nije prirodan. Mislim da je tu osnovni problem jer jednostavno moraš biti brz i fleksibilan, prilagoditi se novim tržišnim kretanjima. Propast takvih brendova nije dobra za našu industriju u Hrvatskoj. Mijenja se percepcija stranih partnera prema domicilnim agencijama i to nije dobro, jer gubimo povjerenje na globalnom tržištu.