MMF bi za investitore bio signal manjeg rizika i Hrvatska će uzeti pomoć fonda ako bude bilo potrebno, istaknuo je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo Alpe Adria banke poslije predstavljanja najnovijih makroekonomskih prognoza za sljedeće dvije godine. Rekao je kako fond osigurava vjerodostojnost i sigurnost te smatra da će se dosta zemalja koristiti njegovim uslugama u sljedećem razdoblju. MMF nudi više modela pomoći, a neki od njih ne uključuju i povlačenje novca. Stojić predviđa spor oporavak zemlje zbog neizvjesnosti koje nosi izborna godina i neizbježne reforme socijalnih prava i pogoršanih prilika na tržištu rada.
Spor oporavak
Ove godine očekuje pad BDP-a od 1,8 posto, a to je malo bolja prognoza nego prijašnja procjena pada od 2,5 posto. Kaže da je rast izvoza, prije svega usluga, odnosno turizma, utjecao na malo bolju sliku pada domaćega gospodarstva. No hrvatski je oporavak slabiji nego onaj istočnoeuropskih zemalja, prije svega zbog stagnacije domaće industrijske proizvodnje ili tek mogućeg malog rasta, a koja istodobno u zemljama istočne regije ima dvoznamenkast rast. U sljedeće dvije godine predviđa neznatan oporavak pa bi rast BDP-a sljedeće godine mogao biti 1,6 posto, a 2012. godine 1,9 posto. Fiskalni deficit ove godine mogao bi se približiti razini od sedam posto BDP-a. Javni dug premašit će 60 posto BDP-a, a to znatno narušava povjerenje investitora. Analitičari HAAB-a očekuju i lagan oporavak osobne potrošnje na pozitivnih 1,4 posto u 2011. godini te 1,7 posto u godini poslije.
Budućnost EMU
Iako je inflacija trenutačno niska, Stojić je upozorio kako bi se to moglo promijeniti, a ne isključuje da se suočimo i sa stagflacijom. Predviđa i daljnji rast nezaposlenosti u sljedećoj godini, uz blag oporavak u 2012. godini. Analitičari PBZ-a u svojim su prognozama predvidjeli na završetku sezone ponovni rast broja nezaposlenih i stopu od 18%. Bez obzira na ne baš svijetle prognoze, kuća Dun & Bradstreet dodijelila je Hrvatskoj i dalje rejting DB3d. Tim rejtingom Hrvatska je svrstana u zemlje s blagim rizikom poslovanja.
Mogućnost poslovanja s hrvatskim tvrtkama i dalje je pod povećalom zbog smanjenih kreditnih aktivnosti banaka, povećana broja stečajeva i ranjivog ekonomskog okruženja.
Gost na predstavljanju makroekonomskih prognoza HAAB-a bio je Peter Dixon, glavni ekonomist Commerzbanke koji je iznio svoje stajalište o EMU i njegovoj budućnosti. Istaknuo je da je EMU nastao kao politička konstrukcija te da su joj države mogle pristupiti bez obzira na stabilnost svojih javnih financija. – Njemačka suzdržanost u pomoći Grčkoj nagovijestila je da u EMU postoje ozbiljnija politička neslaganja – rekao je te iznio četiri moguća rješenja za budućnost eurozone.
Prvo je da periferne članice dovedu u red svoje javne financije te povećaju vlastitu konkurentnost u odnosu prema jezgri EMU. Druga je ne dopustiti da se stanje pogorša te kroz fondove pomoći zemljama u krizi da se oporave. Treće je rješenje mogućnost da se održi politički integritet EMU uz prihvaćanje činjenice da se periferne, južne članice ne mogu nositi s fiskalnom disciplinom sjevernih članica, a što bi moglo dovesti do dualnog monetarnog sustava. Sjeverne bi članice imale kao valutu “neuro“, a južne “sudo“. Četvrto rješenje je odustajanje od EMU, što bi bilo najteže, ali ne i najmanje vjerojatno rješenje – rekao je Dixon.
Iz dana u dan,gospodarstvo sve više napreduje pod izuzetnim zalaganjem naše vlade