Koliko troši država u Hrvatskoj jako je teško precizno odrediti, ali analitičari procjenjuju da se na užu državu potroši 42 posto BDP-a godišnje. Kad se tome pribroje samo rashodi državnih poduzeća, i to samo onih 21 najvećih, udio se penje na 54 posto BDP-a, a kad bi se tome još pribrojilo 50-ak tvrtki koje su djelomično državne, pa i agencije i komorske udruge, postotak se penje opasno iznad 60 posto.
Puno i za socijalne države
Gotovo dvije trećine BDP-a prema toj se metodologiji potroši na državno i državu, što je iznimno puno čak i u okvirima socijalnih država poput Švedske i Finske. Ako se broj zaposlenih u državi pak usporedi s brojem zaposlenih u privatnom sektoru, vidi se da država potroši neizmjerno više novca. Naime, kad se isključi iznos za mirovine iz državne potrošnje, računica pokazuje da država potroši otprilike 50 posto BDP-a, a zapošljava oko 350 tisuća ljudi, kada se zbroje i javni i državni službenici, zaposleni u lokalnoj državi, zaposlenici svih tvrtki u kojima država ima respektabilan udio te zaposlenici u tvrtkama u vlasništvu lokalnih jedinica. U odnosu na nju privatni dio gospodarstva troši dakle oko 40 posto BDP-a, ali ima više od milijun ljudi, odnosno sa 10 posto manje novca zapošljava tri puta više ljudi. To pokazuje neefikasnost države, koja nije konkurentna ni u odnosu prema ostalim članicama Europske unije.
Tako se u Hrvatskoj za opće državne usluge troši 10,5 posto BDP-a, dok je europski prosjek oko 6,5 posto BDP-a. U brojkama na administraciju, iz koje je isključena policija, vojska, obrazovanje, socijalna skrb i zdravstvo, Hrvatska troši oko 32 milijarde kuna, dok bi prema europskom prosjeku trebala trošiti čak 11 milijardi manje – točno 21 milijardu kuna. To je ujedno visina planiranog deficita proračuna pa možemo zaključiti da je administracija zaista prevelika i preglomazna u odnosu na europske standarde. A da je to tako, pokazuje i činjenica da su izdvajanja iz proračuna za zdravstvo i socijalnu skrb ispod prosjeka 27 članica Europske unije. Tako na zdravstvo trošimo samo 6,26 posto BDP-a, dakle znatno manje nego na administraciju.
I zdravstvo ispod prosjeka
Ukupno je lani za zdravstvo izdvojeno oko 20,3 milijarde kuna iako bi europski prosjek nalagao da se na zdravstveni sustav potroši još tri milijarde više.
Prema pokazateljima, ni troškovi za socijalnu skrb i mirovine nisu toliko visoki kao što su u zemljama članicama EU. Tako mi na mirovine i socijalnu zaštitu trošimo oko 49 milijardi kuna godišnje, što je oko 15 posto BDP-a, dok se u Europi troši 20 posto.