S&P Japanu snizio kreditni rejting prvi put od 2002.

Japanska vlada nema jasnu strategiju rješavanja golemog duga, tvrde u Standard & Poor’su, koji je Japanu danas snizio rejting za dugoročno zaduživanje, prvi put od 2002. Rejting Japana sada je tako AA-, tri razine ispod najvišeg AAA. Agencija za kreditni rejting napominje čak da će se razina japanskog duga u odnosu na BDP, koja je već sada među najvišima u svijetu, idućih godina povećavati, a svoje će vrhunac dosegnuti 2015. godine. Prognoza za dugoročni kreditni rejting je stabilna, što znači da bi snažna vanjska bilanca Japana i monetarna fleksibilnost trebali djelomice i ublažiti pritiske s fiskalne strane, priopćili su iz S&P-a.

– Japanska ekonomija napokon pokazuje znakove oporavka. No, čini se da su se ekonomska kretanja nedavno zaustavila. Japan je u teškoj situaciji zbog visoke stope nezaposlenosti – kazao je danas japanski veleposlanik Yoshio Tamura predstavljajući u Hrvatskoj gospodarskoj komori novu japansku strategiju rasta japanskog gospodarstva, osvrnuvši se i na hrvatsko gospodarstvo.

Današnji je svijet na svakom području multipolariziran, živimo u globalizacijskom, lokaliziranom i multipolariziranom svijetu, rekao je veleposlanik Tamura. Naučili smo da je za odgovor na globalne krize najvažnija globalna multilateralna suradnja, uključujući suradnju monetarnih institucija. Neuspjesi regulacije i nadzora uz neodgovorno riskiranje banaka stvorili su opasnu financijsku krhkost te se svako daljnje riskiranje mora spriječiti, istaknuo je veleposlanik Tamura dodavši kako stari ekonomski model koji je prenaglašavao tržišno načelo treba biti zamijenjen modelom za budućnost koji će u obzir uzeti i vrijednosti poput morala, ljudskih prava, pravne države te okoliša. Novi gospodarski model trebao bi biti pravedan, učinkovit te održiv, s fleksibilnim i otvorenim tržištem rada i značajnim uključivanjem ekološkog elementa.

Nova strategija rasta japanskog gospodarstva, tvrdi Tamura, podrazumijeva tako uključivanje mjera strateške politike, poput rezanja stopa korporativnog poreza u fiskalnoj 2011. Tom bi se mjerom poboljšala konkurentnost japanskih tvrtki i ojačala nada da će to pomoći oporavku ekonomije te je, napokon, izvući iz gotovo dva desetljeća stagnacije i puknuća ekonomskog balona 80-ih. Cilj je, tvrdi, da se pomoću udruženog truda javnog i privatnog sektora ispuni tropostotna nominalna stopa rasta ili dvopostotna realna stopa rasta u  fiskalnoj 2020.

Strategija novog rasta bazirana je, doznajemo, na sedam strateških područja - zelene inovacije (brzo povećanje obnovljive energije uvođenjem sustava zajamčenih tarifa i slično), životne inovacije (sustav odabira medicinskih ustanova kako bi se promovirala praktična primjena nove medicinske skrbi), plan strategije ekonomskog partnerstva preko slobodne trgovine na azijsko-pacifičkom području, promocija turizma i lokalna revitalizacija, usmjerenost na znanost i tehnologiju, strategiju zapošljavanja i ljudskih resursa te financijsku strategiju.

Osvrnuvši se na hrvatsko gospodarstvo, Tamura je istaknuo kako je oporavak još uvijek sporiji od očekivanog, a takva situacija rezultira smanjivanjem privatnih ulaganja te rastom nezaposlenosti. Hrvatska se suočava ne samo s krizom koju je uzrokovala svjetska financijska kriza, već i s dubokom strukturnom krizom. Za Hrvatsku je od velike važnosti rješavanje strukturnih problema kako bi se ostvario održivi rast. Neke od tih mjera su reforma uprave (modernizacija i poboljšanje učinkovitosti), industrijska strukturna reforma (reorganizacija prema produktivnijem modelu), tržišna reforma, prijevozna infrastruktura (modernizacija i širenje luke Rijeka kao i željezničkih pruga te modernizacija zrakoplovne luke Pleso) te borba protiv korupcije (ažuriranje zemljišnih knjiga te sustava državne nabave koji treba biti transparentniji).

Hrvatska ima i potencijala kao što su izvori pitke vode, velike i plodne poljoprivredne površine te važnu stratešku poziciju, jer se nalazi na raskrižju istoka i zapada, kao i visoku razinu obrazovanja. Japan podržava projekte ljudske sigurnosti većinom u nekadašnjim ratnim područjima, kao što su razminiranje i donacije za medicinsku opremu te obnovu lokalnih zajednica. Japan Hrvatsku, koja je u zadnjoj fazi ulaska u EU, smatra važnim partnerom, te će je nastaviti i dalje podržavati, naglasio je veleposlanik Tamura.

Vesna Trnokop-Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, pitanja EU i eurointegracije, naglasila je kako je Japan 2008. imao značajan pad BDP-a, ali već u kolovozu 2009. najavio je izlazak iz recesije. Japanski je model rasta zanimljiv i za hrvatsko gospodarstvo, rekla je Trnokop Tanta. Inače, ukupna robna razmjena Hrvatske i Japana ostvarena 2008. godine od 500,4 milijuna USD smanjila se na 349 milijuna USD u 2009. Uglavnom je smanjen uvoz iz Japana u Hrvatsku sa 439,6 na 287,2 milijuna USD, dok je izvoz lagano rastao sa 60,7 na 61,8 milijuna USD. U 11 mjeseci 2010. ukupna je robna razmjena između Hrvatske i Japana iznosila 269,7 milijuna USD te je niža prema istom razdoblju prethodne godine.