Prihodi obitelji koje pripadaju srednjem sloju stagniraju jer se na njihov račun dodatno bogate ekstra bogati, a taj trend traje već 30 godina, novo je upozorenje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Ekonomski sustav koji je na snazi potencira pogoršavanje situacije: srednja se klasa, definirana zaradom između 75 i 200 posto prosječnog dohotka, istiskuje i ima smanjene izglede za prosperitet uz rastuće strahove vezane uz nesigurnost radnih mjesta. Prihodi i bogatstvo najbogatijih, s druge se strane, konstantno i progresivno gomilaju. Nalaz je to OECD-ova ekonomskog “think tanka” koji poručuje da posljedice za zapadne zemlje neće biti samo ekonomske, nego i političke jer je srednji sloj povijesno bio temelj demokracije i kohezivnog društva.
I dok političke elite iskazuju zabrinutost zbog rastućeg populizma i ekstremizma, ne primjećuju da im se upravo dio ove populacije, razočaran nepravednošću ekonomske paradigme, prelijeva u anti-establišment pokrete, obeshrabren razvojem situacije. A to može biti jako destabilizirajuće. U srijedu objavljena analiza OECD-a, u kojem je 36 najrazvijenijih zemalja svijeta, ali ne i Hrvatska čiji zahtjev za članstvom još nije usvojen, potvrdila je da grupa koja ima 10 posto najvećih prihoda drži gotovo 40 posto ukupnog svjetskog bogatstva, dok 40 posto onih s najnižim prihodima ima udio od ponižavajućih – tri posto.
Najbogatijih 10 posto za trećinu su više povećali svoj prihod od pripadnika srednje klase. U SAD-u je kontrast još veći: tijekom proteklih 30 godina jedan posto najbogatijih povećalo je svoj udio u godišnjem prihodu sa 11 posto na 20 posto. Najmanje svaka treća osoba financijski je ranjiva, što znači da joj nedostaje likvidnosti da pokrije osnovne životne potrebe na razini tromjesečnog prosjeka.
Postali smo društvo nikakvih šansi u kojoj ni nove generacije ne mogu računati na vertikalnu stratifikaciju: djeca roditelja koji nisu završili srednjoškolsko obrazovanje imaju samo 15 posto šansi za upis na fakultete u odnosu na 63 posto šansi potomaka fakultetski obrazovanih roditelja. Zdravlje, pa i očekivano trajanje života, uvjetovani su socio-ekonomskom podlogom. Publikacija OECD-a “Pod pritiskom – istisnuta srednja klasa”, peta je u kojoj od 2008. upozoravaju na rastuću nejednakost.
U Hrvatskoj je i gore jer je naša “inteligencija” koja bi trebala nositi društvene promjene mahom naslonjena na državu: malo poduzetništvo je na udaru nameta i drži se samo krupni kapital, dok o državnom aparatu ne ovise samo javni službenici, nego i prosvjetni radnici, liječnici...
Pogledajte i video o uvođenju eura: