Ministarstvo financija objavilo je nacrt promjene Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, a da obećani sastanak s predstavnicima stambenih štedionica koje su trebale predložiti novi model poticanja štednje nije održalo. Kao jedini način zadržavanja poticane štednje najavljivao ga je ministar financija Boris Lalovac, i putem medijskih istupa, primjerice, kad je nedavno predstavljao nove programe HBOR-a. Razočarani ignoriranjem Ministarstva, predstavnici štedionica predstavili su ga novinarima, a okosnica prijedloga je usklađivanje visine poticaja s visinom tržišnih kamata.
Fiksna kamata
– U razdoblju kad su tržišne kamate rekordno niske, kao što je to sad kod nas, prilagodio bi se i iznos poticaja i ostvarivale uštede. Na taj bi način, prema našim grubim procjenama, poticaji iznosili oko 30 do 40 mil. kn, što je, u odnosu na dosadašnjih stotinjak, znatna ušteda – istaknuo je Zdravko Anđel, predsjednik uprave Wüstenrot stambene štedionice.
Da bi stambene štedionice mogle odobravati stambene kredite s fiksnom kamatom, moraju se, kaže, i refinancirati uz fiksnu kamatu, što ne mogu bez države koja dugoročnu štednju podržava poticajima. Zato sad više od 18 posto članova stambenih štedionica štedi duže od dvije godine.
Katarina Šobat, predsjednica uprave Prve stambene štedionice, napomenula je da bi trošak isplate poticaja za stambenu štednju proračun imao tek u 2017., a povratne učinke ostvarivao bi odmah, pri svakom odobrenom kreditu. I dok je analiza sustava stambene štednje koju je od Instituta za javne financije naručilo upravo Ministarstvo financija pokazala da se u proračun vrati duplo više nego što je isplaćeno poticaja, a svaki peti stambeni kredit u ovoj godini odobren je u stambenoj štedionici, Ministarstvo ustraje da štedionice nisu ispunile svrhu stambenog zbrinjavanja.
Anđel podsjeća i na izjavu premijera Milanovića koji kritizira politiku štednje EU, a u njegovoj se vladi na isti način, kaže, pokušava štedjeti, ne gledajući moguće štetne posljedice.
Štednja ili gubitak
– Štedionice djeluju anticiklički. Poticaji nisu trošak, već ulaganje koja se dvostruko vraća – poručuje Anđel. Ukinu li se, osim građana, oštetit će se i državni proračun i gospodarstvo. Kako neslužbeno saznajemo, novi je obećani termin sastanka s Lalovcem 15. studenoga, no hoće li se naći rješenje vrlo je neizvjesno, s obzirom na to da javna rasprava završava – dan ranije.
Bar je lako rijesit problem o kojem govori ministar Lalovac,a to je da ljudi uzmu poticaje,a ne kupe stan. Kad kupiš stan putem stambene štedionice dobit ces poticaje za sve godine stambene štednje.