Sve niže kamate na oročenu štednju mnoge građane navode na razmišljanje o tome kako uložiti novac da ostvare dobit i sačuvaju ga od inflacije koja konstantno smanjuje vrijednost ušteđevine. Mnogi građani, koji nisu skloni rizičnijim ulaganjima, na sam spomen investicijskih fondova odmahuju rukom, smatrajući ih visokorizičnima, jer su nekako, zbog visokih oscilacija, uvijek u prvom planu dionički ili mješoviti fondovi.
Osim dioničkih i mješovitih fondova, koji značajan dio sredstava ulažu na dionička tržišta, gdje su neminovni česti usponi i padovi, pa nisu preporučljivi za ulagače kojima je najvažnija sigurnost, postoje i obveznički i novčani fondovi. Ova dva tipa fondova pružaju znatno veću sigurnost te se njihovi ulagači ne moraju bojati visokih padova vrijednosti, a prinosi koje ostvaruju mogu biti i nekoliko puta veći u usporedbi s klasičnom bankovnom štednjom. Unatoč tome što sredstva kod otvorenih investicijskih fondova nisu osigurana u Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, kao što je osigurana bankovna štednja, obveznički i novčani fondovi svakako mogu biti dostojna zamjena klasičnim oblicima štednje jer, uz primjereni rizik, nude interesantne prinose. Vrlo je vjerojatno da će se u budućnosti ponovo veći dio bankovne štednje preusmjeriti u fondove.
Što se tiče ostvarenih prinosa kod ove dvije vrste fondova, oni su se u prošloj godini kod obvezničkih fondova kretali od 3,71 posto, pa do čak 9,07 posto, što su prilično visoki povrati s obzirom na visoku stabilnost i sigurnost. Novčani fondovi lani su imali nešto blaži porast u odnosu na godinu prije te su se njihovi rezultati kretali od 1,31 posto pa do 4,03 posto. Prethodna, 2009. godina, bila je također odlična za obje vrste fondova, pa su te godine tri obveznička fonda porasla više od 10 posto, a četiri novčana fonda rasla su više od osam posto.
Povećana sigurnost obvezničkih i novčanih fondova proizlazi iz vrste vrijednosnih papira u koje ulažu. Za razliku od agresivnih fondova, koji su izloženi dioničkom tržištu, na tržištu obveznica ili na novčanom tržištu usponi i padovi znatno su manje izraženi te su obveznice (dužnički vrijednosni papiri) ili vrijednosni papiri kojima se trguje na novčanim tržištima po svojoj prirodi daleko sigurniji.
nikada štednja nije niti pokrivala inflaciju. zapravo štediše plaćaju banci da im čuva novac. nekada štednja propada brže nekad sporije ovisi kakva su vremena. s druge strane nema neke sigurnosti za nikoga više.