Zamislite da se nalazite u malom selu na nekoj hrvatskoj planini i želite kupiti nešto iz Kine. Sve što vam je potrebno je pametni telefon i nekoliko prikladnih aplikacija te u roku minute možete platiti sunčane naočale nekom proizvođaču iz Kine.
Moderna IT tehnologija je na revolucionaran način izmijenila sustav plaćanja koji je u gotovo neizmijenjenom obliku postojao stotine godina pa danas možemo plaćati kreditnim i beskontaktnim karticama, mobitelima, preko interneta, a razvijaju se i opcije plaćanja pomoću pametnih satova, prstena i slično. Banke i druge financijske institucije se posljednjih godina znatno transformiraju u tom smjeru – krećući se nezaustavljivo u pravcu digitalnog bankarstva.
Plaćanje preko interneta danas je uobičajena i već gotovo zastarjela stvar, a mobilno bankarstvo, zasnovano na (plaćanju) pametnim telefonima, preuzima vodeći položaj. Tako je Hrvatska narodna banka 2019. godine zabilježila oko 3.436 milijuna privatnih korisnika platnih kartica, dok je poslovnih korisnika bilo 237.000, a ukupna vrijednost njihovih transakcija iznosila je 164.610,31 milijuna kuna. Od ukupnog broja nacionalnih kartičnih platnih transakcija u 2019. razvrstano prema prihvatnim uređajima, putem interneta je izvršeno ukupno 17,13 milijuna kartičnih platnih transakcija s ukupnom vrijednosti od 4.297,93 milijuna kuna. Kod transakcija putem mobilnog telefona izvršeno je 0,04 milijuna kartičnih platnih transakcija s ukupnom vrijednosti od 4,26 milijuna kuna.
Novi rastući trend – aplikacijska ekonomija
Na takvu veliku transformaciju platnih usluga utjecala je direktiva PSD2 (Payment Services Directive, odnosno direktiva o platnim uslugama) koja je u Europskoj uniji stupila na snagu sredinom rujna 2019. te je unijela dosta novina u svijet plaćanja. PSD2 je većinom bazirana na vrlo snažnoj korisničkoj autentifikaciji (SCA - Strong Customer Authentication), s ciljem zaštite korisnika usluga elektronskog ili digitalnog plaćanja. Time se propisalo obveznim barem dvije od tri postojeće vrste identiteta – PIN, lozinka, biometrijski otisci i slično, prije odobrenja bilo kakve isplate. Također, PSD2 propisuje bankama koje rade u EU ustupanje svih podataka koje posjeduju o klijentima na standardiziran i siguran način kako bi ih, koristeći Internet, mogle koristiti i druge autorizirane organizacije i kompanije.
U praksi to znači da banke čuvaju podatke o našim prihodima i rashodima, o računima i kreditima, o tome kako plaćamo režije, koliko i gdje podižemo gotovinu, gdje smo i kako osigurani, kako i koliko štedimo itd. Iako prema direktivi PSD2 svi ti podaci postaju dostupni drugim kompanijama, to će biti moguće isključivo prema željama, odobrenjima i ugovorima između klijenata i banaka. Npr. telekomi će napraviti vlastitu aplikaciju za plaćanje njihovih usluga i ta će aplikacija, zahvaljujući Direktivi, pristupati vašem računu u banci i skidati uz vašu suglasnost novac za plaćanje usluge bez posrednika. Upravo radi ove opisane karakteristike, mnogi analitičari u svijetu to već sada zovu „aplikacijskom ekonomijom“ za koju pretpostavljaju da će se ubrzo poput požara proširiti planetom.
Iako digitalno bankarstvo podrazumijeva i internet ili online bankarstvo, mobilno bankarstvo, elektronsko bankarstvo i slično, ono nije samo to, odnosno nije zasnovano samo na uslugama plaćanja. Pod tim pojmom se podrazumijeva i da možete plaćati usluge, ali i aplicirati za kredit ili prekoračenje bez fizičkog odlaska u poslovnicu banke, odnosno da sve to možete obaviti posredstvom takozvane virtualne pozornice. Pojava digitalnog bankarstva označila je revoluciju u poslovnom plaćanju i tako otvorila put za razvoj aplikacijske ekonomije.
Svaka kompanija koja razmišlja kako komunicirati sa svojim korisnicima odlučuje se u smjeru aplikacija. Stručnjaci vjeruju da se svako poslovanje veže uz softversko poslovanje jer način kako poduzeće komunicira sa svojim klijentima, sve se više veže uz poseban osobni odnos koji poduzeće ima s njima. Ta veza temeljena je na njihovom mobilnom uređaju kao najosobnijem uređaju koji klijent posjeduje. Svaka interakcija koja se događa bit će putem aplikacije na tom mobilnom uređaju koja se onda vraća u korporativni ured i njegovu bazu podataka. Danas klijenti traže neku vrstu odnosa s poduzećem, primjerice bankom, koji se sastoji od povjerenja u kojem oni mogu dobiti što žele i kada žele, ali i potrebe da će se brinuti o njihovim podacima i kroz vrijeme upravljati njihovim odnosom.
Banke vuku idući potez
Aplikacijska ekonomija iznimno je bitna, stoga je važno naglasiti kako se Hrvatskoj pružila prilika da više ne zaostaje za tim svjetskim trendom, zahvaljujući mogućnosti implementacije tehnološki naprednih aktivnosti.
Pojava digitalno educiranih klijenata donijela je nova očekivanja u svim aspektima platne industrije. Kako se klijenti privikavaju na brže i praktičnije plaćanje s maloprodajne strane, očekuje se da će slične usluge zahtijevati i u komercijalnim transakcijama. Predviđa se budućnost komercijalnog i poslovnog širenja u rukama dinamičnih izdavatelja, odnosno banaka kojima je Mastercard u tu svrhu ponudio program Commercial Accelerate. Cilj inovativnih usluga i alata obuhvaćenih ovim programom je da bankama omoguće unaprijediti komercijalne kartice poslovnim uslugama kako bi svojim poslovnim klijentima pružili veću vrijednost dok generiraju nove prihode.
Kada su u pitanju komercijalne usluge, Mastercard nudi sveobuhvatan sustav Smart Data koji kroz upravljanje troškovima i izvještavanje pomaže boljoj organizaciji, analizi i upravljanju podacima o plaćanju. Poslovnim korisnicima pruža duboko razumijevanje toga tko, što, gdje i kako troši kroz izvještaje i detaljne uvide u transakcije. Riječ je o konkurentnom alatu koji je već uveden u 130 zemalja svijeta i ima preko milijun prijavljenih korisnika mjesečno.
Među komercijalnim uslugama izdvaja se i usluga Mastercard Business Controls koja može pomoći bankama u ispunjavanju očekivanja vlasnika kartica da budu digitalno povezani sa svojim financijama, pružajući im veći nadzor nad time kako, gdje i kada se njihova kartica koristi.
Tu je također i usluga Business Insurance koja omogućuje bolju kontrolu nad upotrebom kartice uz personalizirane alarme koji umanjuju mogućnost prevare te InControl rješenje za virtualne kartice koje će korisnicima omogućiti da osiguraju plaćanje prema svojim dobavljačima jednostavno, lako i sigurno kroz jedinstvene, dinamički generirane brojeve virtualnog računa.
Uz komercijalne usluge, Mastercard u sklopu ovog inovativnog programa bankama nudi i mogućnost korištenje SME 360 alata koji povezuje kupce i dobavljače malih i srednjih poduzeća te im omogućava da upravljaju B2B transakcijama sigurno, u realnom vremenu i uz povećanu učinkovitost. Bankama su u sklopu ovog programa na raspolaganju i marketinške inicijative kojima se, uz kontinuirane vrijedne benefite i edukaciju, nastoji poticati kartično plaćanje u odnosu na gotovinsko.
Mastercard Commercial Services Accelerate program predstavlja portfolio raznih Mastercardovih usluga koje banke mogu ponuditi svojim poslovnim korisnicima. Bankama se nudi fleksibilnost pri odabiru ponuđenih usluga stoga, sukladno njihovim potrebama, kroje paket po vlastitoj mjeri i odabiru one za koje procijene da su im potrebne kao dodana vrijednost za njihov komercijalni portfolio. Banke se mogu prijaviti do 1. ožujka 2021. i odabrati usluge koje žele kako bi svojim korisnicima pomogli unaprijediti poslovanje te svoje i njihovo djelovanje doveli u korak s najnovijim svjetskim trendovima.
Sadržaj omogućio Mastercard.