Dva velika postignuća u europskim integracijama – ulazak u eurozonu i schengenski prostor – mogli bi iduće godine ublažiti recesijske pritiske, ocjenjuju domaći ekonomisti u anketi koju je provela Hrvatska udruga banaka (HUB). Glavni ekonomisti najvećih hrvatskih banaka – Alen Kovač iz Erste banke, Ivana Jović iz PBZ-a, Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisena te Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke – predviđaju da će rast BDP-a u ovoj godini iznositi 5,9 posto, a sljedeće usporiti na 1,3 posto. Pri tome očekuju nastavak rasta realnih investicija po stopi od oko šest posto, navodi se u publikaciji HUB Izgledi 2/2022.
Nastavak rasta investicija
Očekuje se i nastavak rasta realnih investicija po razmjerno visokoj stopi od oko šest posto, dok bi ulasci u europodručje i Schengen te veće korištenje EU sredstava mogli ublažiti recesijske pritiske u idućoj godini u Hrvatskoj, pokazala je anketa. Najnovijim procjenama glavni ekonomisti hrvatskih banaka su naviše revidirali procjene gospodarskog rasta u ovoj godini, a snizili projekcije za iduću godinu. Naime, zadnji HUB Izgledi objavljeni su u lipnju, kada su prijetnja rata u Ukrajini i energetska kriza izgledale opasnije nego što se kasnije pokazalo.
“U međuvremenu je gospodarski rast 2022. premašio očekivanja, pa su ekonomisti sada čvrsto centrirali očekivanu stopu rasta za 2022. na 5,9 posto, uz vrlo uzak raspon razlika između najvećeg pesimista i najvećeg optimista; raspon gotovo i nije vrijedan spomena jer se kreće od 5,8 posto do šest posto”, navodi se u priopćenju HUB-a.
Video - Hrvatska pošta ima važnu obavijest za građane oko zamjena kuna u eure
Iduća godina izgleda bitno drukčije, uz prognoziranu stopu rasta od svega 1,3 posto, što je više od službenih očekivanja Vlade, ali i uz širi raspon očekivanja četvero glavnih analitičara – od jedan do 1,8 posto.
Fiskalni planovi
Ekonomisti hrvatskih banaka očekuju kratkotrajnu recesiju u EU, ali vide i nekoliko čimbenika hrvatske otpornosti, koji će umanjiti prelijevanje recesije na domaći teren. Ti čimbenici, kako ističu, dobro su poznati – ulasci u europodručje i Schengen te veće korištenje EU sredstava. Analiza komponenti uporabe BDP-a pokazuje da ekonomisti očekuju snažno usporavanje najvažnije komponente – osobne potrošnje, s 5,8 posto (realnoga) rasta u ovoj godini na svega jedan posto. Ekonomisti očekuju i veliko usporavanje rasta izvoza (s 25,3 posto u ovoj na dva posto u idućoj godini), kao i usporavanja rasta uvoza (s 25,1 na 3,6 posto). Međutim, investicije bi se trebale zadržati oko realne stope rasta od šest posto, što će, ako se ostvari, pridonijeti zadržavanju ukupne stope rasta u pozitivnoj zoni, ističe se u publikaciji. Glavni ekonomisti očekuju da će Vlada iduće godine ostvariti zacrtane fiskalne planove.