Svi znamo ponešto o kamatnim stopama i tome što na njih utječe, znamo što su krediti i kreditna sposobnost, štednja i oročenja itd., no je li to dovoljno za dobro upravljanje vlastitim financijama? Je li financijska pismenost zaista važna i koliko stvari trebamo znati da bismo kućni budžet uspješno vodili, znali ulagati i izbjeći prezaduženost? Ili da bismo djeci, osim prigodno za Dan štednje, ukazali na istinu o novcu bez kojeg ne možemo, a koji nam tako brzo može zagorčati život?
Naše poznavanje ekonomije i financija određeno je obrazovanjem ili prirodom posla kojim se bavimo, ali bismo bez obzira na to koju smo školu završili i što radimo trebali poznavati osnovne stvari o novcu. Ekonomija je svuda oko nas čime god se bavili, a novac nam određuje živote i kad to želimo i kad ne želimo.
Iako se ponekad čini da je tema financijske pismenosti isfurana i da o njoj znaju i ptice na grani činjenica je da u Hrvatskoj pravi posao tek treba krenuti. Financijskoj pismenosti u društvu se još ne pridaje značaj kakav zaslužuje, a sve dosadašnje aktivnosti i pokušaji uglavnom su na kratke staze ili tek promotivne prirode. No, nije to loše ako se istodobno polako priprema teren za trenutak kad će učenje o financijama postati dio sustava obrazovanja.
Prema dosadašnjim anketama u Hrvatskoj izgleda da se većina slaže da djecu od najranije dobi treba pripremati za razumno upravljanje novcem. Nećemo tražiti od prvašića da računaju kamate, ali bi bilo poželjno da oni malo stariji znaju što su ulaganja, što krediti, prezaduženost i sl. Bit će odgovorniji i prema sebi i prema društvu u godinama koje ih čekaju.
Financijski rječnik
Svijest o važnosti financijske pismenosti raste, a neke udruge i institucije već su se primile posla. Najnoviji primjer je Financijski klub studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji je pripremio mali Financijski rječnik. Članovi studentske udruge prikupili su i definirali financijske pojmove, dok su studenti marketinškog smjera pojmove 'preveli' kako bi bili što razumljiviji. Tako u rječniku možemo pronaći definicije kupovne moći, likvidnosti, segmentacije tržišta, dividendi i još puno pojmova koje smo nebrojeno puta čuli i znamo samo otprilike što znače, a potrebni su nam i važni za vlastite financijske odluke.
Hrvatska poštanska banka nedavno je započela suradnju s Financijskim klubom čime također želimo pridonijeti boljoj pismenosti. Istraživanje koje je HPB provela u suradnji s Financijskim klubom otkriva da 64% studenata smatra kako s edukacijom treba krenuti od osnovne škole.
Dan štednje, kad veliki broj banaka ugosti najmlađe i one nešto starije, pokazuje da priča o novcu klincima itekako može biti zanimljiva. Oni znaju da je novac u bankomatu, da se može kupovati na internetu i plaćati mobitelom, ali imaju puno pitanja, npr. otkud dolazi novac, kako ga nismo vidjeli, kako je netko ostao bez novca i sl.
Za generacije koje dolaze
Zanimljivi su i rezultati Pisa (Programme for International Student Assessment) Centra - Međunarodne procjene znanja i vještina učenika koji su proveli istraživanje o financijskoj pismenosti klinaca u dobi od petnaest godina jer se tada u većini ispitanih zemalja učenici bliže kraju obveznog obrazovanja. Cilj je bio ispitati u kojoj su mjeri usvojili znanja i vještine neophodne za aktivno sudjelovanje u današnjem društvu te mogu li ih primjenjivati u novim situacijama i nepoznatom okruženju.
Hrvatska se našla u skupinu zemalja s rezultatom nižim od prosjeka članica OECD-a što je još jedan dokaz da imamo na čemu poraditi i da bi o svemu svoje trebali reći različiti stručnjaci. Što prije to osvijestimo učinit ćemo prvi veliki korak za financijsku edukaciju generacija koje dolaze.