Što nas očekuje nakon sezone? Gospodarstvo će rasti, na udaru zdravstvo i školstvo

Najesen očekujemo prve avansne tranše iz Fonda za oporavak što će biti dodatna pomoć proračunu i već prisutnom rastu potražnje. Očekuje se i nastavak dinamike rasta koja je prisutna otprije u gospodarstvima EU i SAD-a, no nešto sporija zbog četvrtog vala pandemije. Realna će ekonomija rasti na jesen i zimu, a ono što je upitno je kako će se zbog četvrtog vala postaviti emitivna tržišta kad je posrijedi turizam i ograničenje kretanja, zbog čega je upitna posezona. Upitan je i sustav potpora u dosadašnjem obliku – komentira gospodarska očekivanja Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, koji očekuje manja ograničenja, ali i manje potpore, uvjetovanije cijepljenjem i drugim parametrima. Upitno je i kretanje inflacije, a time i politike jeftinog novca,što pravi pritisak na rast cijena i kamata i nepovoljno je za ekonomiju.

– Zbog inflatornih pritisaka otvorit će se i pitanje politike plaća u javnom sektoru i promjene osnovice. Oni neće pristati na rast od 1%, dok je inflacija realno vrlo blizu 4% – kaže te dodaje kako bi trebalo podijeliti s javnošću da je u 2021. u Hrvatskoj gotovo 60.000 umrlih i srednjoročno se očekuje povišena stopa smrtnosti što će ojačati pritisak na zdravstveni sustav. Stvara se znatan “pipeline” onih koji čekaju, a ne bi smjeli.

Ne dizati poreze u turizmu

– Opet će jako rasti troškovi i stvoriti se silna nenaplaćena potraživanja u zdravstvu – upozorava.

Odgovori se, ističe, moraju dati i u obrazovanju: sve druge zemlje razvijaju programe nadoknade za ono što djeca gube; procjenjuje se da je razina znanja pala od 15 do 20% i to će rezultirati smanjenjem kompetencija i primanja, ali i povećanjem jaza jer će bogati roditelji to moći nadoknaditi djeci, a srednja klasa i siromašni neće. Ništa od toga nije adresirano u proračunu, o kojem se počelo razgovarati i koji je usmjeren na ulazak u eurozonu. Da je oporavak već brži nego što je najavljeno, kaže stručnjak za financije Andrej Grubišić, koji smatra kako to ide u prilog tezi da ljudi nemaju problem s virusom, nego s ograničenjima. I on vjeruje da će, kad je posrijedi četvrti val pandemije, biti veća razina suzdržanosti onih koji imaju moć i vlast od ozbiljnih blokada i ograničavanja gospodarskih aktivnosti.

– Kad je posrijedi turizam, ne postoji “hrvatski turizam”, prihodom od turizma ne raspolažu svi; ta mantra bila bi točna kad bi se dobit dijelila s vlasnicima apartmana, a ne dijeli se, osim u dijelu gdje je prijavljena pa puni proračunske prihode i još uvijek ima povlašten porezni tretman – kaže.

Ne smatra da bi porezi na prihode od turizma trebali biti veći, nego izbalansirani s drugim branšama i što je moguće niži. U Udruzi Glas poduzetnika kažu da je sezona po svim pokazateljima bila odlična, bar što se tiče srpnja i kolovoza, pa i do razine da je anulirala lošu predsezonu, iako će sigurno biti ispod razine 2019. Ipak, u Dubrovniku je sezona i dalje na nekih 50% 2019., a upravo tamo u prosjeku je bilo oko 40% tvrtki koje su nastavile primati potpore godinu i pol od početka pandemije.

Korona nije nagrizla dohotke

– Ostatak ekonomije dobio je prilično dobar zamah zbog sezone, pogotovo one grane koje najviše ovise o turizmu: smještaj i ugostiteljstvo, maloprodaja pa i sve uslužne grane koje su 2020. najviše posrnule poput event industrije ili povremenog prijevoza. Očekujemo stoga nešto brži oporavak jer velik dio ekonomije najviše i zaradi u sezoni – najavljuju.

Za inflaciju kažu da je “uvezena” te su inflatorni učinci privremeni zbog naglog rasta potražnje nakon pandemije i promjene nabavnih lanaca koji ograničavaju ponudu.

– Taj efekt trebao bi do 2022. polako biti anuliran – zaključuju.

Glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić napominje da najnoviji podaci o fiskalizaciji upućuju na oporavak potrošnje; iznos fiskaliziranih računa u srpnju je bio veći i u odnosu na 2019. u trgovini, smještaju i ugostiteljstvu što, vjeruje, upućuje da očekivani gospodarski rast u 2021. nije posljedica isključivo drastičnog pada tijekom ljeta 2020., nego je održiviji. Ovakvi pokazatelji govore da, iako je bila duboka i prouzročila je rekordan pad ukupne razine BDP-a, koronakriza ipak nije znatnije nagrizla dohodovnu snagu hrvatskih građana s obzirom na to da je primjetan rast potrošnje, ne samo u maloprodaji nego i trajnih dobara kao što su automobili. Tome u prilog govore i podaci o povećanju ukupne razine štednje tijekom koronakrize.

– Broj osiguranika veći za 3,4% ili za više od 52.000 osoba u srpnju 2021. u odnosu na isti mjesec 2020. govori da smo u uzlaznoj fazi ekonomskog ciklusa – kaže te objašnjava da najveći rast zaposlenih dolazi iz građevinarstva, a slijede informacije i komunikacije.

– Povećanje potrošnje i rast zaposlenosti utjecat će i na bolju situaciju u državnom proračunu s obzirom na to da su prihodi od PDV-a njegova najvažnija stavka – zaključuje, uz oprez zbog neizvjesnosti oko pandemijske situacije. 

>> VIDEO Odlični trendovi turističkog prometa: U kolovozu ostvareno 93% rezultata iz 2019.