U današnje vrijeme visoke nezaposlenosti i nesigurnosti, smanjenja plaća i stalnog rasta troškova života logično je očekivati povećanje broja građana koji nisu u mogućnosti podmirivati svoje financijske obveze. Nažalost, ekonomisti nam prognoziraju još jednu tešku godinu, a to znači da bi još više građana moglo doći u situaciju da ne znaju što s dugovima. Računi koji čekaju, plaća koja kasni, krediti koje nismo u stanju vraćati… dugovi se lako nagomilaju, posebno za one koji nemaju redovna primanja. U takvim okolnostima ni ovrhe više nisu rijetka pojava.
Dobro bi bilo da, imajući u vidu neugodnosti koje ovrha donosi, prije toga pokušamo naći neki izlaz. Ako je riječ o kreditnim obvezama postoji mogućnost s bankama dogovoriti neko rješenje (vidi pod odlomkom 'Planirati na vrijeme'), ali to znači da treba reagirati na vrijeme. Jer kad jednom izgubimo kontrolu bit će teško vratiti se u normalu.
Ako smo dragocjeno vrijeme izgubili i stigla je ovrha trebamo hladne glave proći tu životnu fazu i, naravno, izvući neke pouke. Najavljenim izmjenama Ovršnog zakona pokušava se pomoći ljudima koji se nađu u takvoj situaciji, no sve je još u saborskoj proceduri.
Kad stigne ovrha
U skladu sa Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima prisilne naplate provodi Fina i to po svim računima i oročenim novčanim sredstvima koje imamo u svim bankama, bez naše suglasnosti. Zato, ukoliko se nađemo u situaciji da nam je račun blokiran, Fina je mjesto na kojem možemo dobiti informacije tko je i zašto blokirao naš račun te točan iznos duga. Naime, na temelju zaprimljene ovršne isprave, Fina izdaje nalog bankama da prenesu određeni iznos sredstava s računa ovršenika (dužnika) na račun ovrhovoditelja (vjerovnika). Ako na računima dužnika ima dovoljno novca za podmirenje duga, naplatit će se traženi iznos, a u suprotnom, računi će nam biti blokirani. Iako banke blokiraju naše račune, uključujući oročena sredstva, istovremeno ne razvrgavaju ugovore o oročenoj štednji.
Ukoliko imamo štednju, možemo ju sami razročiti kako bismo podmirili dugovanje. Ili ako imamo bilo kakva dodatna sredstva možemo podmiriti dug i odblokirati račun. Ukoliko nemamo, preostaje nam čekati da se vjerovnik naplati s budućih priljeva po našim računima. Važno je znati da se dug naplaćuje iz redovitog priljeva novca, a ne iz dopuštenog prekoračenja.
Što ne ide pod ovrhu
Nije sva imovina podložna ovrsi. Ovrha se ne može provesti na primanjima na osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušavanja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknada štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja. Također, od ovrhe su izuzete invalidnine, naknade socijalne skrbi i one koju primaju privremeno nezaposleni, zatim dječji doplatak, rodiljne i roditeljske potpore te stipendije i pomoći učenicima i studentima. Od ovrha su zaštićene i naknade za rad osuđenika, primanja po osnovi odličja i priznanja te ostala primanja po posebnim propisima. Od ovrhe je izuzet i iznos od 2/3 prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Ukoliko je plaća koju primamo manja od prosječne, od ovrhe je izuzet iznos u visini od 2/3 plaće, a ako je viša od prosječne, ovrhom se plijeni iznos koji prelazi 2/3 prosječne neto plaće.
Zaštićeni račun
Ukoliko imamo primanja koja su po zakonu izuzeta od ovrhe potrebno je Fini odmah predati zahtjev za otvaranje zaštićenog računa, tzv. račun 35. Oni koji imaju sredstva u više banaka za svaku banku trebaju ispuniti zasebni obrazac. Riječ je o računu na koji se uplaćuju samo sredstva izuzeta od ovrhe. Nije ga moguće otvoriti unaprijed već tek nakon što je Fina zaprimila rješenje o ovrsi. Važno je znati da tim novcem možemo raspolagati bez ograničenja i da banke ne naplaćuju naknadu za otvaranje, vođenje i zatvaranje zaštićenog računa. Kada prestanu razlozi za postojanje posebnog računa Fini trebamo podnijeti zahtjev za njegovo zatvaranje, a Fina će isto naložiti banci.
Planiranje vlastitih financija nije velika mudrost, a zanemariti plan često znači put u gubitak i dugove koje ćemo sve teže kontrolirati. Odgovorno upravljanje novcem, disciplinirano trošenje, pametno raspoređivanje prihoda, dobro isplanirani krediti, razgovori s bankarom… neka su od rješenja koja mogu pomoći.
Treba znati da nikad nije kasno krenuti s planom, za početak staviti na papir zaradu, očekivane prihode i troškove. Sami možemo vidjeti gdje su još moguće uštede, koje troškove možemo odgoditi i koji računi imaju prioritet.
Planirati na vrijeme
Ako imamo povremenih ili stalnih financijskih problema i dvojbi ne treba odgađati razgovor s bankarom. Iako može zvučati otrcano - banke klijentima zaista pristupaju individualno, a ne po špranci i unaprijed određenim rješenjima. Upravo kako pišu ljudi na forumima „svaki je dužnik priča za sebe“ . To znači da jedni drugima možemo prenijeti iskustvo, dati važne informacije i tako pomoći, ali se svaki slučaj rješava posebno. Ključ svega je razgovor dogovoren na vrijeme jer on može donijeti i pravo rješenje. Ako je potrebno možemo zatražiti moratorij na kredit ili s bankarom dogovoriti neki drugi model otplate prilagođen trenutnim mogućnostima ili novi kredit za rješavanje dugova.
Primjerice, HPB klijentima nudi restrukturiranje obaveza uz kredit za zatvaranje dugovanja po tekućim računima, uz duži rok otplate itd. Posebna pravila vrijede za klijente koji ostanu bez posla, koristite rodiljni dopust ili su na dužem bolovanju kad postoji mogućnost da se krediti stave u mirovanje do godine dana.
Možda se nekome isplati otići u dopušteni minus i platiti sve račune, ako nam taj minus nije ukinut ili već potrošen. I ako će uskoro sjesti prihod koji će pokriti minus. Svi najbolje poznajemo sami sebe i svoje financije, a bankari su tu da nam pomognu kad im damo priliku i povjerenje.