Svi smo mi doživjeli stres bilo da smo djeca ili odrasli, bilo da smo učenici, studenti, zaposlenici, partneri, djeca ili roditelji. Stres je dio naše svakodnevnice i ne možemo ga izbjeći, zaključuje studentica psihologije Nevena Klarin. Nevena tijekom studija proučava taj danas neizbježan fenomen, a nama otkriva kako on utječe na studente i kako se oni s njime nose.
U jedan dan moraju stati brojne aktivnosti, moramo na predavanja, pripremati kolokvije i domaće zadaće, na vrijeme treba polagati ispite. To je samo ono što se tiče akademskog okruženja. No, vrlo često upravo to okruženje zaboravlja da mi mladi imamo i neke druge želje koje pripadaju nama. Želimo se baviti nekim drugim aktivnostima koje nas usrećuju kao što je druženje, slobodno vrijeme rezervirano za slobodne aktivnosti, putovanja i sl. Još jednu vrlo važnu stvar zaboravlja upravo to naše akademsko okruženje, a to je da veliki broj nas dolazi iz drugih sredina i da ta promjena sama po sebi ima učinak stresa. Promjena sredine, gubitak podrške, formiranje novih poznanstava i prijateljstava, briga za financije, suočavanje sa zadacima koje su nekada drugi obavljali, sve je to nama vrlo stresno.
Različite reakcije na stres
Pod stresom se najčešće misli na reakciju na neku za nas prijeteću situaciju, na situaciju koja od nas zahtijeva nekakav drugačiji odgovor. Ta reakcija može biti fiziološka kao što je vrlo često glavobolja, nesanica, znojenje, želučane tegobe, promjena u razini hormona. Reakcija može biti i emocionalna pa imamo reakcije straha, usamljenost, anksioznosti, krivnju, ravnodušnost ili ekstremnije reakcije depresije, ljutnje i bijesa. Ponašajne reakcije na stres mogu uključiti agresiju odnosno nasilje, povlačenje, plakanje, razvijanje ovisnosti. Sve ove promjene reflektiraju se i na kognitivni plan funkcioniranja, a najčešće posljedice su nedovoljno efikasno rješavanje problema, slaba koncentracija, nekritičnost i neorganiziranost.
Kako prepoznati stres
Za razumijevanje stresa, a time i za uspješno suočavanja sa stresom važno je znati da prilikom doživljavanja stresa pojedinac prolazi kroz tri faze: percepciju prijetnje, osvještavanje mogućih reakcija na prijetnju i reakciju koja uključuje neku od strategija suočavanja. Iz ovoga proizlazi da je neki događaj samo potencijalni izvor stresa te da je stres i njegov intenzitet subjektivni doživljaj te potencijalno prijeteće situacije.
Situacije koje predstavljaju značajan izvor stresa su one za koje procijenimo da su iznad naših mogućnosti. Dakle, doživljaj stresa i način suočavanja s njim ima značajnu subjektivnu komponentu. Drugim riječima, nejednako doživljavamo događaje, ali nejednako se i suočavamo s njima.
Obzirom da je gotovo nemoguće izbjeći stres, osobito danas kada svi moramo biti „lijepi i uspješni“, važno je naučiti iskoristiti vlastite resurse u suočavanju sa stresom.
Može li se smanjiti stres pred ispit
Jasno je svima da ispiti moraju postojati, moramo pisati kolokvije, zadaće, moramo odgovarati i to sve bi trebalo biti na vrijeme. Isto tako, svima je jasno da su naše obveze svakodnevne, ali i zbijene u određeno doba godine, odnosno semestre. Kako i na koji način organizirati svoje učenje da ono bude efikasno i da pri tome stres bude minimalan, pitanje je mnogih studenata.
Evo nekoliko savjeta:
-Na vrijeme se informirajte o vremenu ispita jer psihološka priprema je jako važna u prilagodbu na ispitnu situaciju.
-Napravite plan učenja. Odgađanje obveza sigurno neće rezultirati dobrim ishodima. Počnite što prije i držite se plana. Napravite kratkoročne planove, zatim srednjoročne, a potom i dugoročne. Ukoliko napravite samo dugoročne planove, nećete imati motivaciju za krenuti s aktivnostima. Kratkoročni planovi nas motiviraju za trenutnu aktivnost, a dugoročni nam daju motivaciju „gotovog čina“ (položiti ću ispite pa ću imati dovoljno vremena za neke druge aktivnosti).
-Značajan izvor stresa predstavlja vrlo često nejasna situacija povezana s ispitom. Pitanje koje nas često muči je: „Što se od mene očekuje“. Ukoliko imate takvo pitanje potražite dodatnu pomoć nastavnika. Jasnoća i poznavanje očekivanja smanjuje stres.
-Pomoć od drugih studenata također smanjuje stres. Iskustvo da i drugi osjećaju stres pred ispit, pomaže nam shvatiti da je to „normalan“ doživljaj. Osobito iskustvo starijih studenata koji nam mogu dati korisne savjete, nastavne materijale, vrlo je važno u suočavanju sa stresom.
-Student može sam preuzeti odgovornost za smanjivanje stresa. Individualne strategije koje su se pokazale učinkovitima su također više tjelovježbe (nenatjecateljske fizičke aktivnosti kao što su aerobik, šetnja, jogging, plivanje), uvođenje tehnika upravljanja vremenom, vježbe opuštanja (meditacija, hipnoza) i proširenje mreže društvene podrške.
Stres može biti pozitivan
Važno je znati da je stres dio naše svakodnevice, da se možemo naučiti suočiti se sa stresnom situacijom i na kraju stres nužno nije loš. Naprotiv, on može biti stimulativan jer određena doza stresa poticajna je za učenje.