Sudionici panela na temu utjecaja ulaska u eurozonu na gospodarstvo u Hrvatskoj, razjasnili su i dvojbe građana oko mogućih poskupljenja zbog uvođenje eura, te mogućeg i očekivanog rasta plaća već u 2023. godini.
– Mit je da će akceptiranje eura riješiti pitanje plaća u Hrvatskoj. To je vezano isključivo za produktivnost određenog radnog mjesta i odluke određene tvrtke što je kod njih razumno održiva plaća. Najbolji kreator radnih mjesta, a onda i plaća, je dobro funkcioniranje gospodarstva. U tom svjetlu smatram nužnim ići u daljnju poreznu relaksaciju – smatra Andrej Grubišić, ekonomski analitičar.
Adris već na euru
Zvonimir Savić, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore i posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja, kazao je da je zbog malog nacionalnoga tržišta, gospodarski rast Hrvatske neodrživ bez međunarodnoga poslovanja, odnosno izvoza.
– Neki naši izvoznici često su naglašavali komponentu tečaja kao onu koja negativno utječe na razvoj i rast njihova izvoza. Tijesna je povezanost našeg gospodarstva s eurom, od robnoga izvoza koji se primarno obavlja s članicama eurozone do izvoza usluga gdje je najznačajniji turizam, koji je ovisan o posjetiteljima iz država eurozone. Nadalje, zbog sklonosti stanovništva da štedi u euru, a ne u kuni, Hrvatska ima izrazito visoku euroiziranost financijskoga sustava. Stoga je danas stanovništvo i gospodarstvo primarno zaduženo uz valutnu klauzulu uz euro, što znači da je cijeli sustav izrazito izložen valutnim rizicima. Uz eliminaciju osnovnih valutnih rizika, smanjenje troška zaduživanja i transakcijskih troškova, pristupanje eurozoni znači i poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima, odnosno jača osnove za snažniji i održivi dugoročni gospodarski rast – smatra Zvonimir Savić.
Marko Remenar, član uprave Adris grupe, kazao je da oni već posluju u eurozoni, i to u sva tri segmenta; hrani, turizmu i osiguranju, tako da je ulazak Hrvatske u eurozonu, nakon početnih troškova prilagodbe od oko milijun eura, za njih pozitivan korak kroz sve sektore.
Župan Boris Miletić kazao je da će pogodnost za građane biti mogućnost kreditnih zaduženja s nižim kamatnim stopama, a da su cijene u turističkim središtima već i izražene u eurima.
VIDEO Boris Miletić o ulasku u eurozonu
– Inflacija je u Hrvatskoj 3%, a na kraju godine bit će u prosjeku 2,4%, a tako bi trebalo biti i u 2022. No, ono što bi moglo utjecati na porast inflacije u 2022. je poskupljenje energenata, što je i sada znatno utjecalo na inflaciju. Ona bi tada bila 3%. Pritom mislim na plin i struju. Metal, drvo, hrana, čak i prijevoz... tu cijene padaju, no kod energenata zbog problema u proizvodnji one rastu, a stopa inflacije je u tome najosjetljivija – kazao je guverner Vujčić.
Iskustvo sedam zemalja
Damir Kajin, gradonačelnik Buzeta, pozdravio je napore Vlade oko ulaska u eurozonu i podsjetio upravo na taj problem oko poskupljenja energenata koje guši poslovanje tvrtki.
Župan Boris Miletić kazao je da je Istra na dobrom putu da kroz zelenu energiju anulira moguća veća poskupljenja energenata.
VIDEO Vujčić: Ljudi se ne trebaju plašiti, plaće su rasle više od cijena u zemljama koje su uvele euro
– Kada je u pitanju rast plaća nakon uvođenja eura, iskustvo sedam zemalja koje su ušle u eurozonu govori nam da će u konačnici rast plaća bio veći od rasta cijena – kazao je guverner Vujčić.
– Više nije pitanje trebamo li u eurozonu, već je to samo pitanje tajminga. Početak 2023. je realnost, uvjeren sam da ćemo do tada sve uspjeti riješiti. Čeka nas izazovno vrijeme, ali vrijeme koje vodi prema napretku. Nemojmo se bojati uspjeha; ulazak u Schengen i uvođenje eura – to su dobre stvari na hrvatskom horizontu prema kojima idemo. Porezna reforma, rasterećenje poreza za zaposlene pokazalo se do sada opravdanim, tako da ćemo ići ponovno za tim rješenjem. Nema razloga da sada sumnjamo u sebe – kazao je ministar financija Zdravko Marić.
VIDEO Zdravko Marić o rastu razine cijena u sedam zemalja koje su uvodile euro