Danas točno u podne objavljeni su rezultati najšire i najpomnije pripremljene istraživačke akcije u financijskoj povijesti. EBA (European Banking Authority) i ECB (European Central Bank) predstavili su rezultate europskog stres-testa i provjere kvalitete imovine (Asset Quality Reviewa). Posebno su zanimljivi bili podaci dobiveni stres-testom. Radi maksimalnog podizanja transparentnosti i tržišne discipline EBA je za testiranje odabrala 123 europske bankarske grupacije te im, između ostalog, postavila scenarij poslovanja u pogoršanim makroekonomskim uvjetima te je uz pomoć banaka i nacionalnih regulatornih tijela u svakoj banci snimila nevjerojatnih 12.000 podatkovnih točaka. Tako detaljno istraživanje omogućilo je da se uz pomoć jedinstvene metodologije sve odabrane banke ocijene, a rezultati su pokazali da 24 od 123 testirane banke ne bi izdržale hipotetičke pogoršane uvjete, tj. zabilježile bi pad tzv. CET1 (common equity ratio) ispod 5,5 posto te bi im nedostajalo ukupno 24,6 milijardi eura kapitala.
Čak je pet banaka od 24 koje su pale na testu iz Italije, ali sve su banke majke hrvatskih banaka komotno prošle testiranje po svim kriterijima.
Naše još popravile rejting
Konkretno, među četiri najveće hrvatske banke najviši CET1 u scenariju najvećeg rizika ima Banca Intesa (vlasnica PBZ-a) – 8,9 posto, vrlo solidno stoji Societe Generale (vlasnica Splitske) sa 8,1 posto, a dobru kapitaliziranost pokazale su i sve ostale – Raiffeisen sa 7,8 posto, Erste sa 7,6 posto i UniCredit sa 6,8 posto. Posebno kvalitetan rezultat pokazala je OTP banka (12 posto), ali ona nije naš velik igrač.
Valja znati da bi, prema riječima Damira Odaka, viceguvernera HNB-a, sve naše banke prošle stres-test iako one nisu direktno testirane nego su njihovi podaci uključeni u ukupne podatke banaka majki. Štoviše, može se reći da su naše banke svojim podacima popravljale bilance banaka majki. Odak je podsjetio da je HNB među prvima u Europi inzistirao na vrlo zahtjevnim makroprudencijalnim mjerama te da kasnije nisu dopuštali povlačenje kapitala. Tako je ispalo da naše banke imaju stope adekvatnosti kapitala osjetno više nego banke majke. I prema podacima HNB-a, među četiri najveće testirane banke visinom stope adekvatnosti kapitala odskočio je PBZ s čak 24,3 posto na konsolidiranoj osnovi, a slijedi ga Zaba sa 22,3 posto te RBA sa 17,7 i Erste sa 15,2 posto. Redom se radi o vrlo kvalitetnoj kapitaliziranosti banka. Odak procjenjuje da je europski stres-test kao i AQR potvrdio HNB-ovu agresivnu politiku rezerviranja kao opravdanu. Ukratko, “ukupno bi potrebni ispravci vrijednosti prema AQR-u iznosili 1,56 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 8,9 posto u odnosu na ukupno izdvojene ispravke vrijednosti za neprihodujuće plasmane prije provođenja AQR-a”, što znači, drugim riječima, ukupno povećanje neprihodujućih plasmana u sustavu s prosječnih 11 na 12,4 posto.
Sve u svemu, krediti baš ne teku u potocima, ali su nam banke barem sigurne.
Iako nije bilo epohalnih iznenađenja, ne može se reći da je za europski bankarski sustav baš sretna vijest što gotovo 20 posto velikih banaka nije prošlo test koji je u tri godine predvidio ozbiljno pogoršanje uvjeta poslovanja.
Među bankama koje nisu prošle stres-test našla su se i neka od velikih imena kao što je talijanska Banca Monte dei Paschi di Siena (treća najveća) i Banca Cargie koje zajedno moraju pronaći 2,9 milijardi eura.
Nijemci zadovoljili
Nijedna od ključnih europskih banaka nije pala na testu, a problematičnost grčkih i portugalskih financijskih kuća očekivana je, uz spomenute talijanske. Sve francuske i španjolske institucije prošle su test, a nijedna njemačka nije morala podizati kapital da bi zadovoljila uvjete. Najveća rupa koju treba popuniti kapitalom nađena je upravo u Italiji, domovini predsjednika Europske centralne banke Marija Draghija.
Inače, valja znati da su europske banke u pripremi za prolazak testa od siječnja do rujna podigle 53,6 milijardi eura za kapital te još 39,1 milijardu kroz kontingent konvertibilnih instrumenata.
Slažem se drugim komentarima. Procjene sigurnosti u bankama su toliko puta bile pogrešne da ih je najbolje zanemariti, ili vjerovati kompletno suprotno....tko još vjeruje bankama i bankarima