Italija je potonula u recesiju, potvrdili su najnoviji statistički podaci o kretanjima na tržištu našeg najvećeg izvoznog partnera. U posljednja tri mjeseca 2018. godine gospodarstvo je potonulo za 0,2 posto dok je kvartal ranije pad iznosio 0,1 posto BDP-a u odnosu na isto razdoblje 2017. Iako se na prvi pogled čini da je riječ o blagoj recesiji talijanska vlada već najavljuje produbljivanje krize u tekućoj godini. Pad standarda u Italiji negativno će utjecati na hrvatski izvoz i svakako je izvor rizika za domaće gospodarstvo kojeg se ne može zanemariti.
Talijanski statističari ističu da su poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, ali i industrija pridonijeli padu gospodarstva, a zasad se ne bilježi loš performans potrošnje građana, što je ključno za Hrvatsku. Posljednje brojke iz Italije za prosinac davale su tračak nade da će se ekonomija ubrzati, ali pad proizvodnje i narudžbi učinio je svoje. U Italiju su hrvatski poduzetnici od siječnja do listopada 2018. godine izvezli 12,9 milijardi kuna vrijedne robe, čime je vrijednost izvoza u tu zemlju narasla za 10 posto. Istovremeno smo uvezli 19,5 milijardi kuna vrijedne robe i usluga što je također povećanje od 10 posto u odnosu na godinu ranije.
Zasad se dakle kriza u Italiji nije prelila na Hrvatsku, ali ako se ostvare crne slutnje talijanske vlade moglo bi doći do pada narudžbi u ovoj godini. Zabrinjava i činjenica da je u srijedu njemačko ministarstvo gospodarstva revidiralo prognoze rasta ua 2019. s 1,8 posto na svega 1 posto. To je najniža stopa rasta Njemačke u posljednjih šest godina, ali riječ je i o vrlo konzervativnoj prognozi inspiriranoj strahom od posljedica Brexita.
Zasad je u Njemačkoj sve stabilno pa se tako ponovno bilježi rekordna stopa zaposlenosti, izuzetno niska nezaposlenost. Ono što je za Hrvatsku bitno je da Nijemci očekuju rast uvoza, kao i potrošnje građana pa bi eventualno usporavanje Njemačke moglo za Hrvatsku proći bez većih posljedica. Izvoz u Njemačku je rastao i lani za nekih 13 posto, ali trgovinska razmjena i dalje je nepovoljna po Hrvatsku jer izvezemo tek 12 milijardi kuna u isto vrijeme u koje iz Njemačke uvozimo 22,5 milijardi kuna robe i usluga. Pokazatelji o kretanjima u Njemačkoj i Italiji trebali bi biti konkretno upozorenje za Hrvatsku, a naročito u pogledu planiranja javnih financija. I na globalnoj je razini primjetno usporavanje rasta pa je vrijeme za štednju i rezove, a ne za mahnito trošenje obzirom da vanjski i interni rizici prijete ostvarivanju planova o rastu od 2,8 posto.
Video: Porez na imovinu: Razlozi 'za' i 'protiv'
Ha ha, da zasad se kriza u Italiji nije prelila u Hrvtsku ... kao, ekonomija u Hrvatskoj je zdrava, sa rastom od 4-5% godišnje. Ajme meni sto papir sve može podnit. Evo Talijana kao ekonomskih migranata u lipu našu.