Treba li eure pretvoriti u dolare, kune, zlato...? Što s kreditima?

1. Je li mudro nastaviti štedjeti u eurima ili bi se trebalo prebaciti u neku drugu valutu? Možda u dolar?

Američka se ekonomija brže oporavlja od krize koju je 2008. najvećim dijelom sama proizvela, pa se dolar sada čini sigurnijom valutom. No, međuzavisnost dviju valuta i ekonomija tako je velika da bi propast europskog sna bila kobna i za dolar. Mudrost bi svakako trebalo tražiti negdje na Istoku, među valutama azijskih brzorastućih ekonomija.

2. Kakve su šanse da se ponovi bijeg građana i poduzeća u “egzotične” valute kao na vrhuncu svjetske financijske krize kad su počeli kupovati kanadski i australski dolar, švedsku krunu...?

Takva bi se reakcija mogla ponoviti, ali valuta odražava snagu ekonomije, pa “egzotične” valute ne mogu biti dobra zamjena ni za euro ni za dolar. Prije bi to bio kineski juan, no njihov je tečaj jako podložan kabinetskim odlukama.

3. Ako dođe do znatnijeg pada eura prema drugim svjetskim valutama, može li Rohatinski zadržati kunu na višoj razini od eura?

Tečaj svake valute dugoročno predstavlja vrijednost razmjene nacionalne ekonomije sa svijetom. Kuna će ostati stabilna jedino ako Hrvatska ne poremeti dostignute vrijednosti u razmjeni sa svijetom. Padne li eurozona, koja je glavni vanjskotrgovinski partner, past će i hrvatski izvoz, a s time i tečaj kune.

4. Postoji li opasnost da u Hrvatskoj ponestane eura ili dolara?

Bijeg iz jedne i navala na drugu valutu nikada ne prolazi bez poremećaja, ponuda i potražnja najčešće se reguliraju putem cijene. Počnu li svi kupovati dolare, sigurno bi to diglo cijenu dolara prema kuni, ali i potaklo banke da pribave dovoljno tražene valute. Nestašica su u pravilu vezane uz velike kataklizme, nadajmo se da je svijet daleko od toga.

5. Isplati li se prodavati euro i kupovati 
zlato?

Do prije tri mjeseca to se činilo kao dobitna kombinacija, no klatno se preokrenulo pa su i zlatne poluge postale manje tražene, a posljednja tri mjeseca cijene zlata i srebra padaju, što se osjeti i kod nas. Ulični je otkup zlata i srebra, postao brzorastući biznis u Hrvatskoj jer država nije dobro regulirala prodaju zlata. Veliki igrači u vrijeme kriza kupuju zlatne poluge da bi zaštitili vrijednost kapitala, dok se malim investitorima te “igre” najčešće ne isplate.

6. Prijeti li Europi krah ako se Kinezi počnu rješavati svojih rezervi u eurovaluti i kupovati dolare?

Kina će odrediti budući smjer kretanja i zbog veličine i snage te za države svaka njezina odluka može biti kobna ili dobitna kombinacija. Kineske vlasti zasad ne zloupotrebljavaju svoju moć, ali spretno se ubacuju na sva žarišta i preuzimaju kontrolu, od Afrike, Sirije, preko Grčke, pa i do Hrvatske.

7. Ako dođe do ukidanja eura, hoćemo li se opet vezati uz neku drugu valutu (npr. novu njemačku marku) ili ćemo voditi suverenu monetarnu politiku? Kako će se odrediti tečaj kune ako dođe do propasti eura?

Ekonomija koja se naučila vezati na druge uvijek će naći ženika kojemu će se prikrpati, tako da oko toga ne bi trebalo praviti neke velike drame.

8. Što će se u slučaju pada vrijednosti eura dogoditi s kreditima u eurima?

Malo što od događaja u Europi i svijetu može ići naruku dužnika, samo naivni mogu očekivati da će im dugovi nestati ili se smanjiti. Vjerojatnije je da će obveze rasti, a ne padati.

9. Što će se u slučaju pada vrijednosti eura dogoditi s kreditima u švicarskim francima? Hoće li Švicarci ostati uz euro?

Švicarska se svjesno vezala uz euro da zaštiti svoju ekonomiju od nagle potražnje za tom valutom. Zasad nema najava da će se franak odlijepiti od eura jer su još uvijek prisutni svi razlozi zbog kojih su Švicarci donijeli takvu odluku. Dužnici u švicarskim francima mogu biti mirni sve dok ne dođe do dramatičnog pada vrijednosti eura prema dolaru ili njihova približavanja, kao u ljeto prošle godine.

10. Što će sve poskupjeti u Hrvatskoj ako dolar bude rastao prema euru? Energenti?

Nafta industrija tradicionalno je vezana uz dolar, pa bi svako jačanje te valute potaknulo rast cijena “crnog zlata” koje je i inače podložno velikim špekulacijama. Valutni ratovi u pravilu vode do globalne inflacije i skoka cijena bez obzira na to koja valuta u tom ratu gubi, a koja dobiva.