– Rupa u proračunu puni se svim sredstvima, a mi to više ne možemo podnijeti – žale se mali poduzetnici. Strah ih je govoriti o tome što inspektorat i poreznici rade na terenu, jer se boje da će nakon medijskog istupa njihovi predstavnici upravo njima pokucati na vrata. Kazne od inspekcije su česte i prevelike, a razlozi za njih često apsurdni.
– Moja je kolegica platila kaznu od 5000 kuna i kod suca za prekršaje zato što je u ugovoru o radu uz trajanje otkaznog roka upisala samo broj 30 umjesto 30 dana – kaže nam Dijana B., koja je i sama platila kaznu od 10.000 kuna za sitniji propust. Iako je navela gdje se nalazi knjiga žalbe, nije kupce obavijestila da se mogu i pismeno žaliti na tretman.
Često se događa
Upravo zbog drakonskih kazni za sitne prekršaje poduzetnici, osobito manji, boje se neodgovorenih pitanja otvorenih uvođenjem fiskalizacije. Među pet pitanja koja je Dijana postavila Poreznoj upravi, a nikada nije dobila na njih odgovor, možda je najzanimljivije pitanje što napraviti ako se kupac u trgovini zadrži i nakon isteka radnog vremena, što se često događa.
– Moram li ga potjerati, ne kršim li time Zakon o potrošačima ili izdati račun i time prekršiti pravila o radnom vremenu? – pita se poduzetnica.
Konkretan odgovor ni njoj, ni njezinu knjigovodstvu, ali ni Večernjem listu iz Porezne uprave nije stigao. Kazano nam je samo da je bitno dokumentirati “poslovne događaje zbog svih propisa koji determiniraju zakonitost poslovanja bez obzira na radno vrijeme poreznog obveznika”. Napomenuli su i da se propisi vezani uz radno vrijeme nisu mijenjali s primjenom Zakona o fiskalizaciji.
Isto kaže i porezni stručnjak Vlado Brkanić koji ističe da svrha fiskalnih propisa nije kontroliranje radnog vremena. Iako to ne mora biti slučaj, kazna za nepoštovanje radnog vremena trgovina je od 50.000 do 250.000 kuna, pa je možda Dijani ipak bolje izbaciti kupca iz trgovine nego Poreznicima putem izdanog računa priznati da se nije poštovalo radno vrijeme. No, ne izda li se račun, kazna može iznositi od 1000 do 200.000 kuna pa se u oba slučaja riskira velika kazna. Slična je situacija i s kašnjenjem zaposlenika, što uzrokuje probleme sa šifrarnikom na blagajnama.
Krutost birokracije
Poreznici bi trebali razriješiti ove probleme koji proizlaze iz svakodnevnih situacija s kojima se poduzetnici susreću. Krutost birokracije i neusklađenost propisa s događajima iz svakodnevnog poslovanja tjera poduzetnike da se birokracijom bave više nego razvojem poslovanja, a to pak produljuje krizu i stvara antipoduzetničku klimu.
>> Dogovor na relaciji Grad-Porezna. Ne trebaju vam potvrde o dohotku