'PRIVREMENI EFEKT'

Trebaju li se građani bojati inflacije? Evo što o visokim cijenama kaže Vuk Vuković

Foto: Marko Dimic/PIXSELL
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Ilustracija za BDP i kune
07.09.2021.
u 23:01
Odgovarajući na pitanje treba li građane brinuti ova jesen inflacije u Hrvatskoj, Vuković je istaknuo da se radi o privremenom efektu
Pogledaj originalni članak

Zašto Europa ima najveću inflaciju u zadnjih 9 godina te što nas sve čeka u godinama ispred nas, neka su od pitanja na koje je ekonomski analitičar Vuk Vuković odgovarao u večerašnjem RTL Direktu.

- Po mom mišljenju je, mi kao Hrvatska smo uvijek uvoznik dobara, tako i inflacije, dakle, sve ono što se događa u Europi i SAD-u se događa i kod nas. Dva su nekakva glavna izvora: Prvi je taj nesrazmjer između ponude i potražnje koji se događa na svjetskom tržištu upravo za ovim sirovinama i poljoprivrednim proizvodima koji se onda prelijevaju prema krajnjim proizvodima koje mi onda kupujemo - kazao je Vuković pa dodao da je kriva i pandemija koronavirusa.

- Govorili ste o ogromnom rastu. To je ogroman rast nakon ogromnog pada. Mi se u biti vraćamo na onu razinu 2019. godine što je bila relativno dobra godina. Tako da imate isti efekt u povećanju cijena. S jedne strane imate ogromnu potražnju za svim proizvodima i onda se ponovno javlja potražnja, ekonomska aktivnost se vraća, a s druge strane je ponuda takva kakva je, ograničena. A dodatno je ograničena zbog tog efekta prebacivanja tzv. supply chains, lanaca nabave koji više ne ovise toliko o Kini i Dalekom Istoku, i onda ti dobavljači imaju ogromnu potražnju i ne mogu se nositi s tolikom potražnjom. To je čista ekonomija: Limitirana ponuda, ogromna potražnja - cijena ide gore - pojašnjava Vuković.

Odgovarajući na pitanje treba li građane brinuti ova jesen inflacije u Hrvatskoj, Vuković je istaknuo da se radi o privremenom efektu.

- Trajat će otprilike ove godine i još sljedeće, ne više od toga. Cijene sirovina, kako se ti lanci opskrbe i nabave budu krenuli oporavljati, cijena će polako padati, a onda će s druge strane biti taj efekt da će cijene kaskati. Najbolji primjer je cijena nafte. Doživjeli su u 80-im parne neparne dane...imali smo nakon nestabilnosti na Bliskom Istoku, 150 dolara je bila cijena nafte, a u početku Covida pala je na 16 dolara po barelu, sad je ona 70 dolara. Nitko ne govori da je cijena nafte skočila na 300 posto. To je čista ponuda - potražnja. Tako i za svaku sirovinu, bilo drvo, poljoprivredni proizvodi ili metal - kaže Vuković.

Komentirajući nestašicu čipova, kazao je kako se na tom primjeru savršeno vidi efekt prelijevanja.

- Auto industrija jedan je od najvećih potražitelja upravo tih sirovina, od metala, aluminija i stakla i naravno da te sirovine se gledaju kroz veće cijene automobila...kako vi imate nestašicu ponude, tako i cijene rabljenih automobila rastu jer ljudi opet imaju potražnju za automobilima. Ta potražnja je ogromna i vi ju nekako morate zadovoljiti - rekao je.

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.