U Zagrebu je održan sastanak predsjednika gospodarskih komora Komorskoga investicijskog foruma zemalja jugoistočne Europe, na kojem se raspravljalo o prioritetnim projektima i inicijativama koje mogu pridonijeti održivoj suradnji i većoj konkurentnosti. KIF je osnovan u ljeto 2015. u Beču kao odgovor na gospodarske izazove Berlinskog procesa koji su pokrenule Njemačka, Austrija i Francuska, uz potporu EU. Privredna Komora Srbije, na čijem je čelu Marko Čadež bila je jedan od inicijatora udruživanja, a s obzirom na to da je i sama pokrenula prije tri godine dobru suradnju s Komorom Kosova. Sama radi na velikoj reorganizaciji, a nakon ukidanja članstva prije tri godine, opet ga vraća, a u svemu ima i potporu vlade.
Na kojim se područjima može postići suradnja i kakva je uloga Komora u tom procesu?
Donijeli smo Akcijski plan sa 26 projekata na kojima ćemo zajednički raditi i za koje očekujemo potporu europskih zemalja i fondova. Primjerice, to su projekti od Komorskog investicijskog foruma, preko formiranja klastera i konzorcija za nastup na velikim izvoznim tržištima i natječajima, formiranja zajedničkog turističkog proizvoda i projekata za podizanje konkurentnosti malih i srednjih tvrtki, do osnivanja edukativnih centara i uvođenja dualnog obrazovanja. Komore moraju djelovati i na otklanjanju carinskih i necarinskih prepreka, ali mogu ekonomskim povezivanjem doprinijeti i prevladavanju političkih barijera koje nisu za dobrobit i razvoj zemalja. Tako najbolje utječu i na povećanje stabilnosti u regiji. Jer ako jedna zemlja u regiji trpi nestabilnost, to će osjetiti svi.
Projekt dualnog obrazovanja aktualan je i u HGK. Zašto je važan?
Ovoj je regiji zajednička velika nezaposlenost mladih, veća od čak 45 posto. U zemljama gdje je uspješno proveden model dualnog obrazovanja stope nezaposlenosti mladih su pale ispod deset posto.
Je li ta komorska suradnja već bila negdje konkretno vidljiva?
Ideja o čvršćem povezivanje gospodarskih komora regije kroz zajedničke projekte za podršku našim ekonomijama nastala je u komunikaciji s kosovskim kolegom Safetom Grdžaliju, a na inicijativu dviju komora. U sklopu tehničkog dijaloga pragmatično rješavamo svakodnevne probleme naših gospodarstvenika, organiziramo forume, iniciramo i realiziramo regionalne projekte... Odličnu suradnju imamo i s HGK. Primjerice, kada je u rujnu došlo do zatvaranja granice, iste večeri smo zajednički reagirali, pozvali političare da ukinu blokadu i da budu odgovorni prema gospodarstvu, sljedećih smo dana radili sinkronizirano i obratili se europskim institucijama da nam pomognu u interesu naših tvrtki.
Vratili ste obvezno članstvo, nakon što je ono ukinuto prije tri godine... Je li otpor bio velik?
Bilo je otpora, ali uspjeli smo u dijalogu objasniti zašto je to važno i što gospodarstvo time dobiva. Da nam treba efikasna i dobra, a ne skupa komora. Prije samog vraćanja članarina poradili smo i na optimizaciji Komore, pa tako i smanjili broj zaposlenika za trećinu i udjel plaća u troškovima te počeli raditi na drugačijoj organizaciji. Uvođenjem zakonskog, obveznog članstva, koje će se primjenjivati od sljedeće godine, unaprijeđena je reprezentativnost Komore u zastupanju cijelog gospodarstva i omogućeno stabilno financiranje za razvoj efikasnih servisa za poduzetnike.
Uzor vam je austrijski model?
Austrija je prije 15-ak godina bila uvozno orijentirana, a uvođenjem i širenjem mreže trgovinskih centara, predstavništava u svijetu, koja su vezana za diplomatsku misiju, ali odgovorna Komori, situacija se promijenila.
Kakva je suradnja Komore s vladom i ostalim institucijama?
S vladom i državnim institucijama imamo vrlo dobru suradnju u stvaranju poticajnog ambijenta za poslovanje, otklanjanju problema u svakodnevnom poslovanju gospodarstvenika, promociji izvoznih i investicijskih potencijala gospodarstva...
Koliko je vaša vlada okrenuta poduzetnicima?
Srbija je ovu godinu proglasila godinom poduzetništva. Izdvojena su znatna sredstva za početnike u poduzetništvu, kao i za one koji žele i imaju potencijal za razvoj. Prethodnih godina se puno radilo na zakonima kojima se popravila poduzetnička klima, a svaki predloženi zakon dobili smo i mi na uvid kako bi ocijenili njegove efekta na poslovanje.
Kakva je gospodarska situacija u Srbiji?
Prednost je što se vladina politika usmjerila prema reformama i gospodarstvu. Pokazana je hrabrost da se smanje trošenje, da više ne financira gubitke neuspješnih tvrtki, ne kupuje socijalni mir. Tako je otvorila prostor da se posvetimo zdravom dijelu gospodarstva. Trebalo je puno hrabrosti od sadašnjih političara koji su morali poručiti da će mirovine biti manje, da se neke tvrtke više ne mogu financirati, da će se smanjiti plaće u javnom sektoru... Rast je u prošloj godini, prema zadnjim podacima, 0,8 posto. Dobro je da je rast postignut paralelno s financijskom konsolidacijom i da je rezultat povećanja proizvodnje i izvoza, a ne potrošnje.
Savjetujete i hrvatske tvrtke na srpskom tržištu?
Da, vaših je kompanija tu, prema posljednjim podacima, više od 150. Oni su ulagači, u Srbiji proizvode i izvoze, zapošljavaju radnike, s njima dobro surađujemo, pomažemo im i pružamo im servise.
Evo Srbi su ukinuli obavezno članstvo pa ga sad vračaju. Ako marasu i milanoviću treba objašnjenje zbog čega je dobro da je članstvo u komori obavezno (makar i jednu kunu) može pitat braču srbe. Pa ne bi ljudi vračali ponovno obavezno članstvo da im se model sa dobrovoljnim pokazao dobrim! Znate kako se kaže pametni uče na tuđim greškama a ostali na svojima!