Otkrivamo: Trgovci zarade 2 milijuna kn godišnje ne vraćajući 1 lipu

Prema podacima HNB-a trenutačno je u opticaju čak 84 milijuna kovanica od 2 lipe i 125,8 milijuna od 1 lipe, što je 10,6 posto ukupne raspoložive količine kovanog novca u Hrvatskoj. Ima ih sasvim dovoljno i njihovo se ukidanje, osim mogućnosti krajnjih obračuna na 5 lipa, uopće ne razmatra, poručuju iz HNB-a. No, iako su u većini trgovina robom široke potrošnje, naročito špeceraja, cijene „zaokružene“ na 99 lipa, lipu ili dvije ostatka zaboravite, pokazalo je istraživanje Večernjakovih novinara u kojemu smo u Zagrebu ciljano kupovali namirnice, jogurt, orašaste plodove, čokoladu, pastu za zube, kavu, tekućinu za leće, baby maramice... čija cijena završava na 99 lipa.

Nekad vrate i više

U Lidlu su nam trebali uzvratiti 6 lipa, no dobili smo 5. I u Billi, Gavranoviću, Krašu, Konzumu... ostali smo “kratki” za lipu, a nakon što smo u jednom od dućana tražili lipu nazad blagajnica nas je posramila pred ostalim kupcima i uz negodovanje „Ako baš želite...“ dala jednu među nekoliko njih koje čuva pored kase, pripremljenih valjda za “slučajeve” poput nas koji takvo što uopće spomenu. Poslodavac ih uopće ne osigurava u kasi, već povremeno ostavi netko od kupaca, pravdala se. U Farmaciji su nam ostali dužni 4 lipe, u Plus Marketu tri, Kozmu i Intersparu dvije, no na novinarske upite zašto je to tako, i iz Bille, Spara, Lidla, Konzuma... gotovo jednako odgovaraju kako im novčarske kuće ne osiguravaju dovoljno tih sitnih kovanica za poslovanje jer ih nemaju, ali da blagajnici imaju stroge upute kako potrošač nikad ne smije biti u gubitku te da mu, nemaju li lipu ili dvije, uvijek moraju vratiti više. U nekim trgovinama, poput dm-a, cijenu koja završava sa 99 lipa treba, međutim, tražiti povećalom. Njemački drogerijski lanac, kao uostalom i u Bipi i Mülleru, ima „praksu“ cijena “zaokruženih” na 90 lipa, tako da smo pomnom potragom tek u drugom dućanu konačno našli pastu za zube na akciji za 20,93 lipe. No, blagajnica dm-a, umjesto 7, vratila nam je 10 lipa. Slično smo se iznenadili i u Delicijama u Vlaškoj. Od 10 kuna, a račun je bio 9,99, i tu smo, bez traženja ostatka, dobili natrag čitavih 10 lipa. – Ako su cijene većine proizvoda na policama trgovaca “zaokružene” na 99 lipa, a sitniš od 1 lipe ne vraćaju, zašto trgovci bezobrazno ističu takve cijene – žali se Zagrepčanka Marica Horvat

– Zapravo ih je sram „cicijašiti“ pa će blagajnici nerijetko ostaviti i 10, 20, čak i 50 lipa – kažu u udrugama potrošača – pri čemu zaboravljaju kako su oni te lipe, kojih se na mjesečnoj razini skupi i nekoliko, a na godišnjoj možda i nekoliko desetaka kuna, i te kako zaradili. Biljana Borzan, zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (SDP), ovih je dana dana pitala i Europsku komisiju na koji način misli to riješiti.

Nijemci sitniš doniraju

– Uzevši u obzir da kroz prosječni trgovački lanac u Hrvatskoj dnevno prođe oko pola milijuna kupaca, da oko 40 posto građana plati robu gotovinom, da ih većina ne traži “kusur” u najsitnijim lipama te da trgovine u prosjeku rade 6 dana u tjednu, dođemo do brojke od milijun do dva kuna dodatne dobiti godišnje za trgovce na račun cijena koje završavaju sa “,99” – tvrdi Borzan ističući kako to ipak nije samo hrvatski problem. – U Njemačkoj su 2012. proveli akciju kojem su motivirali građane da traže svoj sitniš u trgovinama i doniraju ga u dobrotvorne svrhe. Svakog dana skupili su više od 250 tisuća eura koji su umjesto u ruke trgovaca otišli u različite socijalne projekte – dodaje Borzan, koja, kao i u HNB-u ističe moć devetke koja je u svijetu dobila i „dijagnozu“. No nisu samo trgovci krivi. Borzan ističe kako i kod potrošača postoji snažan nerazmjer između stvarnog korištenja tih kovanica i želje da one ostanu u opticaju. Istraživanje je pokazalo da potrošači lipe ne vraćaju u optjecaj, ali u dućanu žele dobiti svoj sitniš. S druge pak strane, velik je i trošak kovanja najsitnijih kovanica.

– Cijena izrade ukupne količine kovanog novca u opticaju u Hrvatskoj iznosi 320,6 mil. kuna ili 28% nominalne vrijednosti svih apoena kovanog novca u opticaju, kojih nominalna vrijednost iznosi 1,145 mlrd. kuna – tvrde u HNB-u.

Izrada 1000 kovanica od 1 lipe (10 kuna!) 2008. stajala je 77 kuna, što je 7,7 puta više od njihove nominalne vrijednosti, a 1000 komada kovanica od 2 lipe (što je 20 kuna) stoji 88 kuna ili 4,4 puta više od nominalne vrijednosti. No kako se nisu koristile u očekivanoj mjeri, procijenjeno je da ih je dovoljno te 2009. obustavljena njihova dalja – i skupa izrada – objašnjavaju u HNB-u. Banke na zalihi imaju prosječno oko 61 milijun komada kovanog novca u svim apoenima, od čega po 500 tisuća komada u apoenima od 1 i 2 lipe, kazali su.

>> Otkrivamo kako trgovci varaju kupce: 3 različite cijene na istom komadu odjeće