Iako se u medijima još najviše ističe tamna strana Kosova, koja je svoje lice pokazala na nedavnim prosvjedima protiv korupcije na sveučilištu, ali i nezaposlenosti i beznađa, dobar dio predrasuda o zaostalom Kosovu pada u vodu već pri slijetanju na novi aerodrom u Prištini, baš onakav kakav Zagreb sanja već dugo. Zračna luka Adem Jashari, elegantno zdanje s osam izlaza za putnike i kapacitetom od dva do pet milijuna putnika, otvorena je prošlog listopada zahvaljujući investiciji tursko-francuskog konzorcija teškoj oko 140 milijuna eura. Turci su očito prvi koji su namirisali gospodarski potencijal Kosova, dosad su, osim u zračnu luku, već uložili oko 340 milijuna eura, u planu je ulaganje u energetiku, zanimaju ih telekomunikacije i prehrambeni sektor. Interes pokazuju i američke kompanije, Rusi, Talijani, a zahvaljujući bogatim nalazištima vrijednih ruda na Kosovu energetika je svima prvi cilj.
Velik potencijal
Potencijal za gospodarski rast jako je velik, no brojni su izazovi za investitore jer je tržište još uvijek neuređeno, zasićeno korupcijom, bez službenih statistika i analiza, kažu nam predstavnici hrvatskih kompanija koje već rade ili se spremaju na Kosovo. Inače, robna razmjena između Hrvatske i Kosova na razini je od oko 70 milijuna eura, a hrvatski je izvoz na Kosovo u 2012. bio oko 14,7 posto viši nego 2010. i iznosio je 63,1 milijuna eura, a uvoz s Kosova bio je 2,74 milijuna eura. Prema podacima HGK, na Kosovu posluje 120 hrvatskih tvrtki od kojih 40 ima svoje tvrtke kćeri i predstavništva, a ostali posluju uz pomoć svojih zastupnika. Dosad je tako radila i Pliva koja ovih dana otvara vlastito predstavništvo u Prištini.
– Važno je biti prisutan, povezati se sa svojim klijentima i imati lokalne zaposlenike koji su upoznati s uvjetima koji vladaju na tržištu. Pliva već radi na različitim tržištima, mi se možemo prilagoditi činjenici da na Kosovu nema lista lijekova i da se kupuju gotovinom u ljekarnama jer je to djelomice tako i u BiH – kaže Tihomir Orešković, predsjednik uprave Plive.
Tek nekoliko velikih igrača
Naši gospodarstvenici koji imaju iskustva s Kosovom tvrde da Hrvatska nije prepoznala potencijal tržišta u zemlji koju je priznala još 2008., tim više što stanovnici Kosova vole hrvatske brendove. Od većih igrača, osim Plive, na Kosovu već dugo posluje Croatia osiguranje, Ledo je ulaganjem u tržište povećao udjel svojih proizvoda, Saponia Osijek znatno je povećala izvoz.
„Kosovo uvozi sve živo i ovdašnji stanovnici rado bi vidjeli mnoge hrvatske brendove kojih još nema. Velika je šansa za prehrambenu industriju, svoje mjesto na tržištu bi sigurno našla Podravka, ali i Končar koji je uostalom u bivšoj Jugoslaviji bio vodeći dobavljač transformatora za Kosovo. S druge strane, na Kosovu ima nekolicina odličnih proizvođača s europski konkurentnim proizvodima i cijenama, od čipsa, cipela ili cijevi za plinovode, koji bi svoje mjesto mogli naći i u Hrvatskoj“, kažu nam predstavnici hrvatskih tvrtki koji su s partnerima s Kosova počeli raditi na konkretnom projektu osnivanja Hrvatsko-kosovskog poslovnog kluba.
Naši sugovornici također tvrde da će klub raditi sve ono što nije radio HGK, kojim su bili razmjerno nezadovoljni i ne žale za zatvaranjem ureda Komore prošle godine.
Zar je čak i Albanija bolja za ulaganja od Hrvatske ! Ako kažem ono što mislim onda će me ovi fini i uglađeni u Vešernjem listu cenzurirati . Ipak ću reći da mi imamo najnesposobniju vladu u "Regionu" kako se zadnje vrijeme voli reći . I dok ne kažemo ono što mislimo biti će nam sve gore , a biti ćemo fini !