'Tužno je ako sve probleme svih investitora mora rješavati ministar'

Ministar gospodarstva Đuro Popijač najavio je na Večernjakovu okruglom stolu o investicijama da će raspisati prve natječaje za investicije iz Vladina programa gospodarskog oporavka. Ne navodeći imena, kazao je da među ulagačima, kako domaćim, tako i stranim, vlada velik interes za energetske projekte. Prvi će natječaj biti za HE Ombla, očekuje se i Plomin 3. No, i on sam svjestan je da ulagači nailaze na razne administrativne zapreke. Sustav je svakog činovnika stavio u poziciju da postane vlasnik procedure, lokalne jedinice imaju iznimne ovlasti i tu ni ministar ne može pomoći, priznao je Popijač.

Kočnice lokalne zajednice

Bude li ministar rješavao svaki problem svakog investitora, onda nam slijedi tužna budućnost, poručio je Popijač, koji je dva sata odgovarao na brojne kritike iz poduzetničke zajednice. Rockwool je, primjerice, na poziv lokalne jedinice uložio 100 milijuna eura i zaposlio 400 radnika, a nakon toga su rekli da ih više ne žele u svojoj sredini. Predstavnik Orca okrivio je Grad Hvar zbog izostanka investicija u obnovu objekata jer nisu dobili dozvole. Slične primjedbe imao je i Matjaž Prinčič, predstavnik EMAC Capitala, ulagača na Pelješcu.

– Bili smo svjesni svih tih problema u Hrvatskoj pa smo u planove uvrstili dodatno vrijeme za to. Još smo unutar plana. Kupili smo četiri milijuna četvornih metara zemljišta kod Stona za visoko luksuzni turizam i ekološki turizam te dobili veliku potporu lokalnog stanovništva. Investicija iznosi 500 milijuna eura, a ako dobijemo prenamjenu zemljišta do 2011. godine, planiramo početi gradnju 2014. godine – strpljivo je objasnio Prinčič. Zoltan Aldott iz Ine imao je pak prigovore na poreznu presiju i rigorozno radno zakonodavstvo.

No, ni ministar Popijač nije ostao dužan te je rekao da ulagači ne trebaju neoprezno preuzimati obveze na sebe.

– Kada država nekome daruje tvrtku za jednu kunu, onda nešto zauzvrat i očekuje – kazao je Popijač.

Po svemu sudeći, teleoperateri ne trebaju očekivati skoro povlačenje  uvedenog poreza od šest posto jer im je ministar spočitnuo da s porezom ili bez njega nisu ulagači kakve je Vlada očekivala.

Popijač ogorčen uvozom

– Imate kapital, imate veliku dobit, odličnu poziciju, ali sve što telekomi ulažu kupuje se u inozemstvu. Volio bih kad bi se vaš investicijski potencijal vratio na drugi način, ako se ne može razvijati softver, mogu se barem servisi ustrojiti. Ne moraju se pokvareni mobiteli slati u Mađarsku na popravak. Ni pamet se ne može generirati sama od sebe, netko jači mora povući, a tko će ako ne oni koji imaju novca – uzvratio je Popijač na primjedbu predsjednika uprave Tele 2 Juliana Ogrina da bi njihove investicije bile veće da su porezi manji. Spočitnuo je i Siemensu što za projekte “uvozi sve pa i betonsko željezo”.

– Da mogu, vjerojatno bi i uvezeni beton zalijevali iz kamiona – istaknuo je ministar, koji očekuje da se domaća industrija zaposli i u najavljenim energetskim projektima.

– Vjetar je naš resurs, ali treba ga pogoniti barem neka komponenta iz Hrvatske. Ne moraju ni sve solarne ploče biti uvezene iz Njemačke – kazao je ministar.

Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu, istaknuo je da Hrvatskoj nikad nije nedostajalo investicija i novca, no i da je najveći dio uloženog novca propao. Smatra da je velik problem struktura investicija.

– Lijepo izgleda kad se grade ceste, no cesta je input, poluproizvod nekog proizvoda; ako se nema tko voziti njome ili nešto prevoziti, to je bačen novac. Zamrznuli smo velik novac, stvorili velike obveze za vraćanje. Sve su investicije OK, ako su dobre, ali politički, moramo gledati odnos domaćih i stranih investicija. Strani vlasnik može iznositi dio nacionalnog dohotka, kao što se to događa u Irskoj, Češkoj... – kaže Ljubo Jurčić te napominje da je kriva struktura investicija stvorila problem i za investicije u budućnosti. Kaže kako se kod investitora stvorila fama o Hrvatskoj, da se poslovi sklapaju službeno i paralelno.

– Problem koji sad isplivava paralelni je sustav, po sistemu; idemo u ugovor, a poslije ćemo nešto drugo – zaključio je.