Tvrtke ne vraćaju svaki 5., građani svaki 11. kredit

U travnju ove godine banke su prolongirale i reprogramirale oko 3,2 milijarde kuna odobrenih kredita! Među dužnicima koji traže reprograme nisu više samo tvrtke nego i građani koji su ostali bez redovitih primanja pa ne mogu vraćati dugove. Stanovništvo, inače, ima 121 milijardu kuna kredita, najviše stambenih i potrošačkih.

Tolerantni samo koji dan

Tvrtke su dosad prestale otplaćivati svaki peti dobiveni kredit, a građani svaki jedanaesti, ali osim starih dužnika koji su de facto već proglasili bankrot i predali se u ruke vjerovnika, bankari muku muče i s novim dužnicima koji im svakodnevno dolaze na šaltere.

Riječ je o ljudima koji mjesecima ne primaju plaće pa ne mogu vraćati kreditne obveze. Banke su dale naputke svojim službenicima da sa svakim od njih individualno pokušaju naći neko rješenje, ponude im reprograme, novi kredit za zatvaranje starog s dodatnim jamstvima ili ga naprosto prekriže i stave na crnu listu.

Poseban su problem i dopušteni minusi, koji su potkraj prošle godine iznosili oko 7 milijardi kuna. Ovisno o banci, odobreni se minusi revidiraju svakih tri ili šest mjeseci prema primanjima u prethodnom razdoblju.

Iznos dopuštenog minusa vezan je uz redovita primanja, plaću illi mirovinu te se kreće od jedne do triju plaća. Nekoliko osobnih bankara s kojima smo razgovarali kažu da banke ne prave probleme u situacijama kada plaća kasni nekoliko dana ili kraće vrijeme jer se dopušteni minusi uvijek mogu koristiti do isteka ugovorenog razdoblja, tri ili šest mjeseci od zadnjeg ažuriranja.

Nestalo 250 milijuna kuna

Drama nastupa kada istekne ugovoreno razdoblje, pa radnik koji dva ili tri mjeseca ne dobiva plaću mora na kraju vratiti i minus, a nema ni za život. Tijekom svibnja bez plaće je ostalo oko 84 tisuće radnika, i da je svatko od njih zarađivao tri tisuće kuna, to znači da je ‘nestalo’ oko 250 milijuna kuna, koje su ljudi nadoknađivali ulaskom u minuse. Pad potrošnje od gotovo 8 posto u travnju posljedica je brojnih otkaza, kašnjenja plaća i problema s vraćanjem kredita, a takvo će se stanje nastaviti.

Primjerice, udio loših kredita (koji se ne mogu naplatiti) porastao je od kraja 2011. sa 12,4 na 12,7 posto do kraja ožujka, a reprogrami kredita od 3,2 milijarde kuna, u kojem iznosu HNB ne pronalazi izvore novih nestabilnosti, mogu biti od pomoći tek neko kraće vrijeme.

– To su beznadne situacije. Građani nas zovu i traže savjet, ali mi ga nemamo. Mi možemo samo uputiti prigovor ako banke ne poštuju odluke i naplaćuju mimo pravila – komentira Jadranka Kolarević iz potrošačke udruge.