Klimatske promjene i gomila plastičnog otpada u okolišu, morima i oceanima, posljednjih godina i najveće zagađivače tjeraju na drastične mjere i rješenja koje će dovesti do pozitivnih promjena na planetu.
Nije, naime, tajna kako su prehrambena i kemijska industrija prve na udaru ekoloških organizacija, a kako jača svijest potrošača o tome što kupuju te društvena odgovornost tvrtki u zajednicama u kojima posluju, sve je više i globalnih inicijativa za što čišćim brendovima i rješenjima.
Prema riječima Milke Kosanović, direktorice odnosa s članstvom HUP-a, promjene prema ekološki održivom poslovanju te svjesnost o klimatskim promjenama tvrtke potiču na znatna ulaganja u istraživanje i razvoj dostupnih, a za potrošače cjenovno prihvatljivih rješenja, posebice u području ambalaže.
Vindija pokretač promjena
– Inovativna i održiva rješenja posebno se traže prema načelima cirkularne ekonomije, odnosno ponovne uporabe i recikliranja materijala. Gotovo sve tvrtke u sastavu HUP-a u određenim su fazama testiranja /ili plasmana novih, ekološki prihvatljivijih, ambalažnih rješenja i oporabnih procesa koji pozitivno utječu na okoliš te smanjuju ugljikov otisak u prirodi – kazala je Kosanović.
Htjeli – ne htjeli, na smanjenje nepoželjne plastike u asortimanu, tjeraju ih i određene nacionalne, EU i druge direktive. Jednokratna plastika već iduće godine odlazi u povijest pa svatko u svom sektoru želi biti predvodnik održivih, biorazgradivih, kompostabilnih i inih inovacija na bazi šećerne trske, konoplje, soje, kukuruza..., a pokreću se i zajedničke globalne inicijative poput Pledge For Planet, Alliance to End Plastic Waste...
Investicija u ekološki prihvatljivu ambalažu Grupi Vindija lani je osigurala i titulu prve kompanije na domaćem tržištu, a treće u svijetu, koja je u dijelu asortimana plastičnu ambalažu zamijenila kartonskom bocom, tzv. Tetra top pakiranjem.
Riječ je o inovativnom pakiranju koje je sastavljeno od 64% materijala na biljnoj, odnosno kartonskoj bazi te sadrži tri puta manje plastike od prijašnje ambalaže, čime se još više smanjuje ugljikov otisak u prirodi.
– U potpunosti se zalažemo za postupnu primjenu ovakvih rješenja na cjelokupni asortiman s oznakom Kvaliteta Vindija – kažu u Vindiji te dodaju kako su lani prvi u Europi i četvrti u svijetu na tržište plasirali i ekološki prihvatljivu Ultra Edge ambalažu za asortiman Vindi sokova te Tetra Brik Aseptic® Edge za mlijeko, od 71%, odnosno 68% obnovljivog materijala.
Iz Coca-Cola HBC Hrvatska kažu kako je od listopada lanjske godine mineralna voda Römerquelle na hrvatskom tržištu dostupna isključivo u bocama koje su potpuno izrađene od recikliranog materijala, uz čak 70% manje utroška CO2 negoli za boce napravljene od nereciklirane plastike.
Hrvatska je među prvim tržištima u Europi u kojima je uvedena ova inovacija, ističu. Dodaju kako, kao i krovna tvrtka, do 2025. žele postići da se 100% ambalaže koju stave na tržište može reciklirati te da 35% ukupne količine PET-plastike koju koristi dolazi od reciklirane PET-ambalaže, kao i pomoći u prikupljanju ekvivalenta 75% ambalaže za pića koju stavi na tržište. Težinu plastičnih (PET) boca smanjili su već 19-22%, plastičnih navoja do 15%, a težinu boca za višekratnu uporabu u kategoriji ključnih proizvoda za 9%.
Coca-Cola je nedavno uspješno proizvela i prvih 300 komada boca u kojima je korištena reciklirana plastika skupljena iz mora.
Prehrambena plastika
Planove o 100% ambalaže do 2025. koja se može ponovno upotrijebiti, reciklirati, kompostirati...najavili su i Molson Coors, u čijem sastavu posluje Zagrebačka pivovara, Mars, McDonald’s Hrvatska, Nestlé... Ta najveća svjetska prehrambena kompanija najavila je oko 2 mlrd. švicarskih franaka ulaganja u daljnji razvoj inovativnih ambalažnih rješenja i materijala te što bržem prelasku s djevičanske plastike na prehrambenu plastiku koja će biti pogodna za beskonačno recikliranje, dok su iz tvrtke Procter & Gamble najavili kako će količina smanjenog udjela njihove plastike do 2025. biti jednaka imaginarnoj liniji napravljenoj od boca s deterdžentima, poredanih oko Zemlje.
Okolišni stručnjak Viktor Simončić kaže kako je to dobro.
– Zagađivači će prestati biti (veliki) zagađivači ako će u proizvodnji koristiti što više otpada koji može biti sirovina i/ili energent. To je na tragu cirkularne ekonomije. Treba skinuti stigmu s tvrtki da su zagađivači, nisu oni to namjerno – objasnio je.
Javite to u Albaniju.