Društveno odgovorno poslovanje (DOP) ima prepoznatljivu poslovnu svrhu, a njegova dosljedna provedba ekonomsko opravdanje. Nijedan biznis, veliki ili mali, nije odijeljen od društva u kome posluje. Ljudi su zato istinski zainteresirani za to na koji se način poduzeće ophodi prema njima, životnoj sredini i društvu općenito, a mnoge uspješne hrvatske tvrtke imaju dugogodišnju tradiciju društveno odgovornog poslovanja.
DOP predstavlja koncept po kome gospodarski subjekti koji ga usvajaju svjesno i dobrovoljno nadilaze svoju primarnu funkciju stjecanja i raspodjele profita i ostvaruju pozitivan utjecaj na svoje radno, društveno i prirodno okruženje. DOP, u suštini, predstavlja svijest o novom položaju i važnosti koje kompanije imaju u suvremenom, globalnom društvu i odgovornosti koja iz njih proizilazi. To je zapravo proces u kojem kompanije usklađuju svoje odnose s najraznovrsnijim društvenim akterima koji mogu, iako ne moraju, imati utjecaja na njihovo poslovanje.
Praksa DOP-a odnosi se na cjelokupnu sferu utjecaja i raspon djelovanja neke tvrtke, kao i na odnose koje ono pri tome uspostavlja: što proizvodi, kako kupuje i prodaje, pridržava li se zakona, na koji način zapošljava, osposobljava i utječe na razvoj ljudskih resursa, koliko ulaže u lokalnu zajednicu i poštovanje ljudskih i radnih prava te na koji način pridonosi očuvanju životne sredine. Zašto je društveno odgovorno poslovanje tako važna tema? DOP oslobađa veliki potencijal za inovacije na svim korporativnim razinama.
Samo lani tvrtka INA je podržala više od stotinu projekata koji su vezani uz djecu, mlade, kulturu, sport te zaštitu okoliša.
Pruža okvir za sustavno upravljanje, uzimajući u obzir financijska, ekološka, socijalna, upravljačka i etička pitanja. Pomaže u smanjenju troškova, potrošnje energije i otpada, može istaknuti i razlikovati neku tvrtku od ostalih, potiče stvaranje inovativnih proizvoda i poslovnih procesa, otvara nova tržišta, pomaže privući i zadržati najbolje zaposlenike, profitabilnost. No tek kada DOP postane ishodište poslovnih strategija i planova menadžmenta, tek onda ga i zaposlenici mogu prihvatiti i razumjeti te ugraditi u svakodnevno obavljanje posla.
Jedna od tvrtki koje mogu poslužiti kao primjer uspješne primjene DOP-a je i INA koja godišnje donira oko 2,5 milijuna kuna te tisuće volonterskih sati svojih zaposlenika u ekološke i razvojne projekte. Samo lani je tvrtka podržala više od stotinu projekata koji su vezani uz djecu, mlade, kulturu, sport te zaštitu okoliša. Zajedničko svim projektima jest da unapređuju kvalitetu života zajednice. Posebno je zanimljiv njihov program Zeleni pojas, u sklopu kojeg sufinanciraju ekološke projekte.
Program se provodi od 2014., a namijenjen je organizacijama civilnog društva, javnim obrazovnim ustanovama, parkovima prirode i dobrovoljnim vatrogasnim društvima u Hrvatskoj koji svoje ideje i projekte mogu prijaviti putem web-stranice www.ina.hr/zelenipojas. Ovogodišnji natječaj otvoren je do 21. svibnja, a u dosadašnje tri godine INA je pomogla realizaciju 49 projekata te ih sufinancirala s gotovo milijun kuna. Iz te energetske kompanije ističu da je sustavno upravljanje zaštitom okoliša dio njihove poslovne politike, kao i suradnja sa zajednicama u kojima posluju.
INA ove ekološke projekte ''pojačava'' i uključivanjem korporativnog Kluba volontera koji je osnovan 2011., a trenutačno broji 1064 člana. Inini volonteri uključili su se i u projekt ''Čista Drava je prava'' rekreacijskog društva ''Zeleno srce Pitomača'', koji je interna komisija proglasila najboljim do sada. U sklopu projekta uređeno je izletište uz rijeku Dravu koje se nalazi u Regionalnom parku Mura– Drava, a ujedno je provedena jubilarna stota akcija Inina kluba volontera koji je u DOP projekte do sad uložio 16.280 radnih sati.
Proslavljeni alpinist Stipe Božić član je Inine komisije za Zeleni pojas od prve godine projekta. Božić ističe da iz godine u godinu komisija ima sve teži zadatak jer ne samo da pristiže sve veći broj prijava, kojih je lani bilo 222, nego su i sve kvalitetnije.