Tvrtki gubitaša 2000 više, gubici skočili 40 posto

Financijski izvještaji poduzetnika otkrivaju da se prošle godine broj tvrtki koje su poslovale s gubicima povećao za dvije tisuće, na približno 40.000 od ukupno 120.000, koliko ih je predalo godišnje financijske izvještaje. Minuse tako zbraja svako treće hrvatsko poduzeće, a gubici su skočili 40 posto u odnosu na 2016. godinu te su iznosili 19,4 milijardi kuna! Povećanje BDP-a i rast ekonomije očito nisu bili dovoljni da se izbjegne prelijevanje problema iz Agrokora na određeni broj poduzeća.

U plusu 80 tisuća

Konačna bilanca sugerira da je dvije trećine poduzetnika – njih oko 80 tisuća – dobro poslovalo uz godišnje povećanje dobiti od gotovo devet posto. Lani je bruto dobit poduzetnika bila oko 41 milijardu kuna te je rasla oko devet posto. Porast gubitaka bio je bitno veći pa je i konsolidirani financijski rezultat 2017. bio lošiji nego 2016. godine deset posto! Dobit razdoblja tako je pala s 24,1 milijardu kuna u 2016. na 21,8 milijardi kuna u 2017. godini, a shodno tome smanjena je i dobit koju su poduzetnici (bez banaka i osiguravatelja) lani uplatili u državni proračun.

Ukupni su prihodi poduzetnika lani bili 678 milijardi kuna te su rasli po stopi od gotovo deset posto, no menadžment i vlasnici poduzeća nisu uspjeli kontrolirati rashode koji su za jedan postotni poen bili viši od prihoda te su se popeli na 650 milijardi kuna. Poslovni rezultati Agrokorovih tvrtki nisu uključeni u analizu koju je ovaj tjedan objavila Fina ni za 2017. ni za 2016. godinu, no zbivanja u toj kompaniji i te kako su se osjetila u bilancama mnogih tvrtki. Poduzetnici su lani u proračun uplatili 165 milijuna kuna manje poreza na dobit nego 2016. godine, a njihovo poslovanje obilježila je i stagnacija investicija na približno 23,7 milijardi kuna. Očekivalo se da će hrvatski BDP lani rasti iznad 3 posto, no konačni je rezultat bio lošiji – 2,8 posto – jer su podbacile investicije kako u privatnom tako i u javnom sektoru.

U novu dugotrajnu imovinu lani je ulagao svaki deseti hrvatski poduzetnik – njih 12 tisuća, a njihov investicijski zamah bio je 23,7 milijardi kuna. Većina hrvatskih poduzetnika fokusirana je na domaće tržište, gdje stvaraju četiri petine ukupnih prihoda. Izvozom roba i usluga bavi se tek svaki sedmi hrvatski poduzetnik – njih 18.532 – koji su lani u izvozu uprihodovali 138 milijardi kuna – petinu ukupnog prihoda svih poduzetnika. Izvozni su prihodi rasli 16 posto. Prosječna plaća hrvatskih poduzetnika lani je bila za približno 600 kuna manja od prosječne plaće u državi te je iznosila 5372 kune, i rasla je sporije od prihoda (4,3 posto) ili broja zaposlenih mjereno prema satima rada.

Dobit raste uz more

Gledaju li se upravo sati rada, lani je u tvrtkama bilo 882 tisuće zaposlenih, gotovo 49 tisuća više nego 2016. Taj broja ne odgovara stvarnom povećanju zaposlenosti, što znači da su mnogi radili prekovremeno. Fina navodi da je najveću dobit u 2017. ostvarila INA – 1,4 milijarde kuna. Inače, glavninu poduzeća čine mikropoduzetnici (90 posto) s manje od deset zaposlenih, malih je oko deset tisuća tvrtki, srednjih 1400 i velikih 329 poduzeća. Promatrano po županijama, neto dobit najviše je rasla u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (104,8 %), Zadarskoj (29,3 %) te Splitsko-dalmatinskoj (27,1 %).