mijenjanje cijena

U 20 godina od priznanja Hrvatske vanjski dug narastao 20 puta

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
U 20 godina od priznanja Hrvatske vanjski dug narastao 20 puta
15.01.2012.
u 12:00
U godini stjecanja neovisnosti hiperinflacija u Hrvatskoj iznosila je nevjerojatnih 938,2%.
Pogledaj originalni članak

U 20 godina od priznanja Hrvatske vanjski dug je porastao čak 20 puta! I dok je početkom 1992. godine Hrvatska iz SFRJ "iznijela" nešto manje od 3 milijarde dolara duga, on je u međuvremenu porastao na gotovo 60 milijardi dolara, i tako premašio cijeli hrvatski bruto društveni proizvod. Svaki Hrvat tad je bio zadužen 652 dolara, a danas duguje 13.953 $. Zanimljivo je pogledati i ostale ekonomske pokazatelje iz tog razdoblje i usporediti ih s današnjim prilikama u hrvatskom gospodarstvu.

Prvo što bode oči jest podatak da je u godini stjecanja hrvatske neovisnosti vladala galopirajuća hiperinflacija. Upravo su koncem 1991. u optjecaj pušteni hrvatski dinari, a za jednu njemačku marku početkom 1992. dobivalo se 55 CRD-a. Za jednu DEM na kraju te iste godine dobivalo se čak 495 hrvatskih dinara, dakle inflacija je iznosila nevjerojatnih 938,2%.

Nakon toga uslijedile su stabilizacijske mjere premijere Nikice Valentića koji je obuzdao inflaciju i sveo je u normalne okvire.

Prosječan Hrvat je te godine ponosa u prosjeku zarađivao 125 dolara, odnosno gotovo sedam i pol puta manje nego danas (916 $).

Međutim, kupovna moć mu tada nije bila sedam puta manja nego sada, jer su cijene gotovo svih proizvoda bile daleko niže nego danas. Primjerice, za četvorni metar novoga stana u Zagrebu tada je trebalo izdvojiti oko 900 njemačkih maraka, odnosno 450 eura, što je 4 puta manje nego danas, kada je cijena kvadrata novoga stana u hrvatskoj metropoli iznad 1800 eura.

U Zagrebu je Večernjak 15. siječnja 1992. koštao 25 CRD, što bi otprilike danas odgovaralo cijeni od 1,7 kuna. Tada se u glavnome gradu najmlađe svjetske države uvela i naplata parkiranja. U središtu Zagreba sat parkiranja se naplaćivao 30 CRD (2,0 kn), dok je današnja cijena 10 kn.

Unatoč ratu i agresiji, Hrvatsku su i 1992. posjećivali turisti. Te ratne godine Hrvatsku je posjetilo 2,01 milijun turista, pet i pol puta manje nego prošle godine kada je Lijepa naša oborila rekord od neovisnosti sa 11,2 milijuna turističkih posjeta

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 138

DO
DoktorAmer
17:03 15.01.2012.

Kritika koliko hoces, plana za neki boljitak niotkuda. Znam da ne mozemo prizvoditi cipove I Airbuse, Ali zasto uvozimo hranu? Jer uvoznicki lobby radi sto hoce. Ni rijeci kako ga kontrolirati, ni od vlade, ni puka, ni ovdije forumasa. A to je tek jedan problem. Dok se ne pocne drugacije misliti, nema na Zelene grane. Mozda su najbolja nada mladi, ONI koji ne misle hrvatski, nego svjetski.

DE
deus ex machina
12:45 15.01.2012.

NAJBOLJE \"MJERILO\"! Upravo je razina zadušenosti najbolje \"mjerilo\" i pokazatelj učinkovitosti i \"sposobnosti\" onih koji cu ovih 20-tak vodili našu državu. Posljedice ovih koji su nam decenijama \"prodavali maglu\" i quasi \"domoljublje\" imat će posljedice za večinu Hrvats još barem \"dobrih\" 20-30 godina. Praf nam i budi kad smo si dozvolili da nas svedu na \"stoku sitnog zuba\" !

UF
ufrm
18:29 15.01.2012.

@ punkufer Tajkunizacija za vrijeme tudmana nije bila bas rijetkost, propale banke mafijaski obracuni po zagrebu, \"privatizacija\", sto mislis da to nije uopce utjecalo na dug poslje njegove strahovlade ? No gradani koji su ukazivali na kradu u gospodarstvu za vrijeme tudmana proglaseni su jugonostalgicarima i/ili komunistima. Likove koje je isti doveo na vlast ni u sijera leoneu ne postoje