Iduće godine očekuje nas pad cijena hrane i lijekova, a mnoge i puno izdašnija božićnica već ove godine. Omogućile su to promjene u poreznom sustavu koje je ove godine pripremio ministar financija Zdravko Marić.
Većina hrane, odnosno svježe meso, riba, voće i povrće trebali bi pojeftiniti za 10 posto, a lijekovi koji se ne kupuju uz recept trebali bi od siječnja imati čak 18 posto nižu cijenu. Zbog toga što će poreznim izmjenama biti obuhvaćena većina građana, Marićev prijedlog, koji bi trebao biti usvojen u parlamentu, nominiramo za gospodarski događaj 2018. godine.
Niži porezi, veći prihodi
Da će se u sklopu porezne reforme smanjiti PDV na dio hrane i pelene, znalo se od srpnja kada je predstavljen prijedlog rasterećenja “teških” 2,8 milijardi kuna koja nas očekuju iduće godine, ali ministar financija Zdravko Marić uspio je iznenaditi smanjivši PDV na sve lijekove na samo pet posto. Večernji list je na svojim konferencijama “Hrvatska kakvu trebamo” govorio o nužnosti tih poteza, koji su naposljetku i usvojeni.
Uz kruh, mlijeko, knjige i novine, od Nove godine najniža stopa PDV-a primjenjivat će se i na sve lijekove. Do sada je niska stopa vrijedila samo za lijekove na recept. Na lijekove bez recepta Hrvati potroše oko 560 milijuna kuna godišnje. U tom je iznosu bilo 112 milijuna kuna PDV-a. Na jedan lijek koji se plaća 20 kuna plaćali smo četiri kune PDV-a, a sada bismo trebali platiti samo 80 lipa pa bi lijek trebao biti 3,2 kune jeftiniji. Uz prethodna olakšanja iz 2017., dvije trećine potrošnje građana s najnižim primanjima oporezuju se po sniženim stopama PDV-a.
Nova pravila pojeftinit će hranu za desetak posto. Svježe i rashlađeno meso, kobasice i ostali klaonički proizvodi, svježa ili rashlađena riba, mekušci, svježi ili rashlađeni rakovi, od jastoga, hlapova do škampa i kozica, trebali bi biti jeftiniji zbog primjene porezne stope od 13 posto. Sniženja bi se trebala vidjeti i na cijenama voća, svježeg i osušenog, jaja, povrća, orašastih plodova. Snižena stopa primjenjivat će se i na isporuku žive stoke i žive ribe.
Valja podsjetiti da je smanjenjem PDV-a početkom 2017. godine već snižena cijena ulja i masti, kao i režijski troškovi električne energije, vode i odvoza otpada. Niži PDV na dječje sjedalice za automobile i dječju hranu širi se i na pelene. Podsjetimo, povoljnija su oporezivanja ulaznica za koncerte, urni i lijesova, sadnica te gnojiva. Poduzetnicima se ponovno priznaje pravo pretporeza obračunatog za najam ili nabavu osobnih automobila do 50 posto njegove vrijednosti.
Poslodavcima je otvoren prostor za nagrađivanje svojih zaposlenika povećanjem neoporezivog iznosa za nagrade poput božićnica ili bonusa sa sadašnjih 2500 kuna na 7500 kuna. Izmjena pravilnika dolazi u posljednji trenutak pa tvrtke ove godine možda i neće moći reagirati, ali će se iduće godine, obećali su poslodavci, nagrade zaposlenicima povećati. Poslodavci su tim potezom dobili priliku da svakog zaposlenika nagrade mjesečno s više od 600 kuna. Nije to jedina izmjena koja ide na ruku zaposlenicima. Oni koji rade u srednjem menadžmentu plaćat će manji porez na dohodak.
>> Pogledajte što je ministar Marić govorio na konferenciji 'Hrvatska kakvu trebamo'
Naime, oko 900 tisuća građana poreznim rasterećenjem iz 2017. godine, odnosno podizanjem razine osobnog odbitka na 3800 kuna mjesečno već je prestalo plaćati porez na dohodak pa im se više i ne može pomoći izmjenama poreza, ali može se pomoći onima koji stvaraju nove vrijednosti, da ostanu u Hrvatskoj. Novim izmjenama građani koji imaju srednje velika primanja više neće plaćati najvišu stopu poreza na dohodak. Ona će se primjenjivati tek na neto plaće veće od 23 tisuće kuna, što je potpuni zaokret u oporezivanju plaća u odnosu na politiku SDP-ove Vlade u mandatu Slavka Linića koji je najveću poreznu stopu primjenjivao već i na primanja veća od 8000 kuna neto. Večernji list pozivao je na takvu odluku, a žestoko su lobirali u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Bez rezova nema rasta
U Hrvatskoj većina ljudi ima niska primanja. Samo 17 posto zaposlenih ili 250 tisuća ljudi ima neto plaću veću od 7000 kuna, a ona se u odnosu na troškove života ne bi mogla kvalificirati kao plaća koja omogućava visok standard. Zato se kroz poreznu politiku istodobno vodi i socijalna politika. Do znatno višeg standarda pak nećemo moći doći manjim izmjenama poreznog sustava, nego promjenom odnosa prema poziciji države u gospodarstvu.
Da bismo živjeli bolje, morat ćemo pojačati potencijal rasta BPD-a, a to je moguće samo jačim rezovima potrošnje države i privatizacijom. Do tada porezna reforma odnosno izmjene iz kabineta ministra Marića ostaju jedina pomoć gospodarstvu. Za iduću godinu najavljeno je radikalno rezanje parafiskalnih nameta na temelju kojih hrvatske tvrtke godišnje plaćaju više od osam milijardi kuna nameta.
Na web-stranici vecernji.hr/gospodarstvenik-godine putem obrasca za prijavu dajte svoj glas jednom od nominiranih gospodarstvenika i gospodarskih događaja godine uz kratko obrazloženje. Tri najbolje argumentirana odabira osvajaju nagrade. Prva je nagrada LG LED monitor (55 cm), druga je nagrada smartfon ALCATEL OneTouch, a treća sat ALCATEL OneTouch. Glasovanje traje do 30. studenoga 2018.
Nagrađujemo tri najbolje argumentirana glasa čitatelja
>> Pogledajte što Silvano Hrelja kaže o mirovinskoj reformi
Loša poruka za @propalismoFranjoskroz i @Antonelića.. svaki uspjeh Hrvatske je njima trn u oku..