Hrvatski su se poslodavci našli u nebranu grožđu nakon što je ministar financija Zdravko Marić najavio da će već za ovu godinu moći isplatiti božićnicu ili 13. plaću do iznosa od 7500 kuna! To je tri puta više od dosadašnjeg neoprezivog iznosa po radniku, 50 posto više od medijalne plaće te za četvrtinu više od prosječne plaće u državi! Teoretski, tvrtke bi uz redovnu mjesečnu plaću zaposlenima u prosincu mogle isplatiti i dodatnih deset milijardi kuna neporezne naknade, što je golem novac i za radnika i za poslodavce!
Marić se neće petljati
– Dobra vijest stigla je u lošem trenutku, naši su troškovi ranije planirani – iskren je bio Zdravko Jelčić, prvi čovjek požeške tvornice namještaja Spin Valis, koji je među prvima kazao da nemaju prostora da u tako kratkom roku prikupe novac koji bi do Božića ili Nove godine izmamio osmijeh na licima radnika. Što se tiče države, prva neoporeziva 13. plaća može se isplatiti već 1. prosinca, no naše informacije prikupljene po tvrtkama pokazuju da većina radnika ne treba očekivati bitno veće svote od onih koje su primali prijašnjih godina, odnosno više od 500, 1000, 1250 ili 2500 kuna.
Izuzetak je propulzivniji IT sektor, gdje kažu da će podebljati isplate što je više moguće, pa i do 7500 tisuća kuna, bude li likvidnih sredstava na računu. Jedan je to od načina da zadrže radnike koji su dobrodošli gdje kod krenu. Isplata dara za djecu, božićnice i jubilarnih nagrada dosad je povećavala mjesečni fond prosinačkih primanja u realnom sektoru do 700 milijuna kuna, a u javnome oko 300 milijuna kuna!
– Mi proširujemo ne samo iznos, nego i obuhvat. Kako god to poslodavac nazvao i zaposlenik primio, to je na njima da definiraju i u to se nećemo petljati – kazao je ministar financija Zdravko Marić, koji je otvorio znatan prostor tvrtkama da radnike bolje plate. – Podržavamo odluku Vlade i konceptualno ovakva se mjera slaže s našim prijedlogom “5 malih koraka”. Ona je potpuno primjenjiva na ICT sektor. No, ona je pretežno “vatrogasnog” karaktera te ne možemo reći da će strukturno podići konkurentnost ICT industrije jer za to trebamo još ambicioznije korake – kaže Boris Drilo, predsjednik HUP – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti.
Ekonomist Željko Lovrinčević, međutim, upozorava da povećanje neoporezivog dijela naknade na tako visok iznos može biti “potencijalno opasno i neistraženo” jer otvara prostor za razne zloupotrebe, primjerice uvođenje stalnih mjesečnih isplata na koje se neće plaćati doprinosi i slično. Bilo bi najgore kad bi tvrtke počele smanjivati mjesečne bruto plaće na koje plaćaju poreze i doprinose i razliku pokrivati pojačanom isplatom neoporezivih naknada.
Razmatraju i pozdravljaju
Što kažu u tvrtkama?
Telekomi su dosad dopušteni iznos neporezne naknade isplaćivali kao regres i božićnicu te, kažu, sada razmatraju mogućnost realizacije dodatnog nagrađivanja. Točan iznos isplate ne spominju ni HT, ni A1, ni Tele2.
Lani je zaposlenicima Prima Grupe, u proizvodnji namještaja i trgovini, isplaćeno 2500 kuna božićnice, a ove će taj iznos biti iznad 3000 kuna. Iduće se godine pak planiramo približiti iznosu od 7500 kuna – odgovorili su iz Prima Grupe.
– To je jedna od najboljih mjera. Naravno da ćemo to iskoristiti za povećanje – kaže Daniel Smiljanić, predsjednik uprave Pan parketa.
– Lani su Hrvatske šume isplatile 1250 kuna prigodnog novčanog dodatka za Božić. Budući da Pravilnik o porezu na dohodak još nije stupio na snagu, uprava HŠ-a nije donosila odluku vezanu uz isplatu prigodnog novčanog dara za blagdan – odgovorili su iz Hrvatskih šuma.
Informatičari će povećati nadoknade
Tajana Barančić (na slici), predsjednica CISEx-a, Udruge izvoznika softvera koja okuplja 226 tvrtki i predstavlja četvrtinu hrvatskog IT sektora, uvjerena je da će sve tvrtke, posebno one manje, do deset zaposlenih, povećati iznose božićnica koliko god budu mogli.
– Pozdravljamo sve što ide u smjeru poreznog rasterećenja i nagrada za radnike. No, to i dalje nije dovoljno da bismo postigli održivost i konkurentnost, ovo je tek kap u moru – kaže T. Barančić. Dražen Oreščanin, predsjednik uprave Poslovne inteligencije, ističe da njegova tvrtka isplaćuje maksimalan neporezni iznos otkad postoji, ali upozorava da je i za njih informacija došla prilično kasno.
– Ako imate sto zaposlenih, dodatnih 5000 kuna svakom zaposlenom predstavlja pola milijuna kuna. Teško je očekivati da će puno poslodavaca imati toliku zalihu gotovine koju mogu isplatiti zaposlenicima – kaže Oreščanin.
Hrvatske su tvrtke tek ove godine počele znatnije povećavati plaće nakon što su im mnoga radna mjesta ostala nepopunjena, no rast primanja u Hrvatskoj bio je sporiji od povećanja u drugim tranzicijskim državama pa su nam radnike počele “krasti” i tvrtke iz tranzicijskih zemalja.
– Bazen radne snage posve je prazan, tržište rada ne postoji – kukala je šefica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja kad je prvi put zatražila da se naknada za topli obrok oslobodi plaćanja poreza te da se uvede neporezni dio u visini 13. plaće. Slično porezno rasterećenje postoji i u drugim zemljama, no one su takvu isplatu doista i vezale uz 13. plaću i nisu dopustile da se neporezna naknada koristi za druge svrhe. Prosječna plaća u zemlji iznosi oko 6200 kuna, no medijalna plaća kreće se oko 5500 kuna. To je iznos do kojega zarađuje manje od polovice zaposlenih.
>> Pogledajte štrajk radnika Uljanika zbog neisplaćenih plaća za rujan
Po toj logici bi bilo kad se pokvari nešto cjela firma stoji do iduće godine jer u ovoj godini nisu planirali kvarove ni dodatne troškove. Hrvatski poslodavci su škrti platit radnika a oni koji ga plate pošteno nemaju problem sa manjkom radnika.