U razdoblju od 6. do 8. travnja na Sajamskom prostoru u Gudovcu ove se godine održava 21. Proljetni međunarodni bjelovarski sajam, sajamska manifestacija koja je dobro poznata ne samo na prostoru Hrvatske nego i u širem europskom okruženju.
- To je manifestacija koja se na našem sajmu održava nešto kraće nego naša najstarija sajamska manifestacija - Jesenski sajam. No bez obzira na taj podatak ovaj sajam je po mnogu čemu jedinstven - kaže direktor Bjelovarskog sajma Davorin Posavac.
Sajam se ove godine prostire na 155.000 m², od čega je za potrebe različitih priredbi prilagođeno 6.000 m² zatvorenog prostora, 1.800 m² nadstrešnica, 70.000 m² otvorenog prostora i 75.000 m² parkirnog prostora.
Uz domaće izlagače prijavljeno je oko 10 posto stranih izlagača koji dolaze samostalno iz inozemstva i strani izlagači koji izlažu putem zastupnika, kažu na sajmu.
Kako ističu ovogodišnji Proljetni sajam sigurno će biti novo proljetno osvježenje sajamskih događanja na našim prostorima. Bit će i mjesto prezentacije novih modernih tehnoloških dostignuća, poljoprivredne mehanizacije ali i dobre domaće hrane i poljoprivrednih proizvoda. Sve potrebno za proljetnu sjetvu i zaštitu bilja bit će dostupno na jednom mjestu, a ove se godine priprema i gastro show, mjesto degustacije dobre tradicionalne kuhinje.
- Proljetni međunarodno bjelovarski sajam iz godine u godinu raste zbog osluškivanja stanja gospodarske situacije, praćenja trendova i prepoznavanja potrebe i potražnje za određenom opremom, tehnologijom. Zato ovogodišnji sajam ima i podmanifestaciju 3. Drvni svijet koja sadrži prezentaciju opreme i tehnologije za šumarstvo i drvnu tehnologiju - kaže Posavac.
Uz to, najveća i najprepoznatljivija ponuda Proljetnog sajma je poljoprivredna mehanizacije svih tipova traktora i potrebnih priključaka koji se koriste od obrade oranica, vinograda do maslinika, ističe Posavac.
Oko 500 izlagača
Prošlogodišnji Proljetni sajam nastavio je trend pozitivnog rasta prihoda. Bez obzira na to što izlažu najveće kompanije, prostora uvijek ima i za male poduzetnike bez kojih sajam ne bi bio to što treba biti, kaže. Proljetni sajam ima rast prihoda od prodaje usluga koji je od 2013. godine zabilježio prosječni godišnji rast od 3,7 % . Na lanjskom Proljetnom sajmu izlagalo je 465 izlagača na izložbenoj površini od 16.803 m².
- Namjeravamo i dalje raditi na podizanju kvalitete poslovne komunikacije koja se odvija u relativno kratkom vremenskom periodu od tri dana koliko sajam traje. Ono što smo naučili – da nema opuštanja i života na staroj slavi jer je svaka manifestacija izazov za sebe - kaže Posavac.
Bjelovarsko-bilogorska županija jedna je od najvećih površina kojima upravljaju određene Poslovnice hrvatskih šuma. Također je ovdje tradicionalno bila razvijena drvna industrija i potreba za preradom drveta. Osim toga u moderno vrijeme javlja se velika potražnja i potreba za obnovljivim izvorima energije (kao npr. pelet za ogrjev) i također za modernim sustavima za grijanje koji koriste navedenu sirovinu. Sve ono što se koristi u navedenoj industriji okupljamo upravo mi na Bjelovarskom sajmu u sklopu Proljetnog sajma, kaže Posavac. Spomenute podsajamske manifestacije pokazale su se kao pravo osvježenje ali mislim da su tematski dobro pogođene i drže se naše glavne teme, a to je poljoprivreda, ističe direktor sajma.
- Mi smo međunarodni sajam i kao takav trebali bi biti dodatno interesantni našim domaćim izlagačima jer i kod nas bez obzira na nižu cijenu sajmovanja mogu ostvariti dobre međunarodne kontakte, a pri tome se predstaviti i zahvaliti svojim domaćim kupcima. Naši kontakti svake godine, uslijed pozitivnog rasta i bolje međunarodne prisutnosti, sve su brojniji i predstavljaju dobar potencijal za daljnji razvoj novih suradnja - ističu organizatori.
-Vezano uz Proljetni sajam želimo i ubuduće osigurati da upravo na njemu odradimo prezentaciju nekog najnovijeg modela poljoprivredne mehanizacije zbog čega treba doći na sajam - kaže Posavac.
Svake godine sve veći
Osnivači sajma su Bjelovarsko bilogorska županija i Grad Bjelovar s udjelima 60% i 40%. Bjelovarsko bilogorska županija većinski je vlasnik. Značaj za Grad Bjelovar i Bjelovarsko bilogorsku županiju je zasigurno velik s obzirom na to da u dane sajmovanja postaje centar zanimanja u regiji.
- Proljetni sajam održava kontinuitet uspješnosti, te se razvija i posjetiteljima nudi najbolje iz domene poljoprivrede, gospodarstva i obrtništva. Moram reći kako je naš sajam čvrsto zauzeo svoje mjesto na europskoj karti sajmovanja i drži taj svoj visoki rejting. Došli smo u rang najposjećenije manifestacije s brojem prodanih ulaznica - ističe župan Bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs. Kaže kako se stalno ostvaruje poboljšanje uvjeta za izlagače, brojne posjetitelje koji ga obiđu, a u konačnici se stječu i dobra iskustva svih onih koji su kroz sajam sklopili dobre poslove ili su ostvarili i financijsku dobit prodajom svojih proizvoda na samom sajmu.
Turistička promocija
- Sajam je prilika za turističku promociju našega kraja. Za vrijeme održavanja i Proljetnog i Jesenskog bjelovarskog sajma naši turistički kapaciteti mjesecima ranije se rezerviraju. Mogu reći da za vrijeme tih sajmova u našoj županiji nećete pronaći smještaj u zadnji tren, a popunjavanjem naših smještajnih kapaciteta izlagači i posjetitelji koji ostaju više dana posežu za smještajem i u okolnim županijama - ističe Bajs.To potvrđuju i brojke.
- Krajem 2014. imali smo nešto manje od 38 tisuća turističkih noćenja, da bi prošlu godinu završili s brojkom od 85 tisuća noćenja. Rast je to za gotovo 60% u četiri godine. U to ne ulaze jednodnevni dolasci naših turista kojih je na nivou godine preko 400 tisuća - kaže ističe župan Bjelovarsko-bilogorske županije.
Županija smo kojoj 20% BDP-a proizlazi iz poljoprivrede. Tradicionalno, cjelokupno gospodarstvo se temelji na poljoprivredi i prerađivačkoj industriji, a kao podatak koji ide u prilog tome je da se 21% stanovništva županije bavi nekim oblikom poljoprivredne proizvodnje. Tradicionalno je vrlo jako govedarstvo, po broju goveda, broju gospodarstava koja drže goveda, broju isporučitelja mlijeka i količinu isporučenog mlijeka Bjelovarsko-bilogorska županija zauzima prvo mjesto u Hrvatskoj - ističe Bajs.
Mi imamo 11.279 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Osim izuzetno razvijene stočarsko-ratarske proizvodnje posebno bi napomenuo da je prostor naše županije, također, bogat i šumom pri čemu se 36,3% površine nalazi pod šumom. Uprava šuma Bjelovar, jedna je od najvećih Uprava šuma po drvnoj masi u Hrvatskoj. Posljedično tome u našoj županiji je vrlo razvijena drvno-prerađivačka industrija, a kao najveće tvrtke treba istaknuti Prima Commerce d.o.o., Kronospan CRO d.o.o. i Bjelin d.o.o. te udrugu malih drvno-prerađivača. Osim ovih grana poljoprivredne proizvodnje istaknuo bih stoljetni uzgoj slatkovodne ribe na brojnim ribnjacima na području županije - zaključuje bjelovarsko-bilogorski župan.
mnogo lepi traktori za begstvo s Kosova 🚜🚜🚜🚜🚜