U borbu protiv franka s Mađarima i Poljacima

Borba protiv kredita u švicarskim francima koja se zahuktala u Hrvatskoj osnivanjem udruge Franak mogla bi se proširiti izvan granica Lijepe Naše i na ostale tranzicijske zemlje čije je stanovništvo zaduženo u francima poharala ta valuta.

Mađarima najgore

Naime, u drugim zemljama srednje Europe udio kredita u švicarskim francima još je veći nego u Hrvatskoj. Kod nas je od svih kredita, prema podacima Hrvatske narodne banke, udio onih u švicarcima 16 posto, dok u Mađarskoj, primjerice, taj udio prema nekim podacima iznosi čak oko 80 posto, a u Poljskoj i drugim zemljama između 40 i 80 posto.

Koordinator udruge Franak, koja je tek u osnivanju, za Split Gordan Devivi kazao nam je da intenzivno u toj udruzi razmišljaju da se povežu sa svojim kolegama "po švicarskoj muci" u drugim zemljama kako bi tražili savjete. Usto, neki smatraju i da se internacionalizacijom problema valutne klauzule prvenstveno u francima može stvoriti jači pritisak na institucije Europske unije da pritisnu banke i zaštite građane koji sve teže otplaćuju kredite. A franak je u ponedjeljak dodatno porastao u odnosu i na kunu – na 6,54 kune za franak. Hrvatska Vlada već će danas nešto pokušati glede toga jer, kako doznajemo od izvora iz Ministarstva financija, vodeći hrvatski bankari pozvani su na sastanak na kojem će od samih bankara zatražiti da iznesu ideje za rješavanje problema građana koji su se zadužili s valutnom klauzulom vezanom uz švicarski franak. "Činjenica je da su bankari u trenutku žestoke borbe za tržište svoje klijente gurali prema kreditima u švicarskim francima.

Činjenica je da sada i bankari, a ne samo građani, imaju problema u svojim bilancama. Bankari su preferirali kredite u francima jer su prije nekoliko godina bili suočeni s visokom kamatom EURIBOR-a od oko 5 posto, a morali su odobravati kredite vezane uz euro s kamatom od 5,9 posto te su na kreditima u eurima imali manju zaradu. A na švicarcima su zarađivali više. Ako su tada bankari bili tako kreativni, onda i sada od njih očekujemo da ponude rješenja za ovu tešku situaciju", poručio nam je izvor iz Ministarstva financija.

Krediti za stanove

U ministarstvu su izračunali da je dužnik koji je uzeo kredit od 100.000 eura u siječnju 2006. godine u odnosu na dužnika koji je uzeo kredit u jednakoj vrijednosti vezan uz franak prolazio lošije (!) sve do siječnja ove godine. Vratio je tada 15-ak tisuća više (275 prema 260 tisuća kuna). Tek su u svibnju ove godine dužnik u eurima i dužnik u francima izjednačeni. U Hrvatskoj je oko 42 posto svih stambenih kredita u švicarcima, što je velik problem s obzirom na to da je riječ o dugoročnim kreditima.