U deset godina u EU je propao svaki četvrti farmer

U 10 godina u Europskoj uniji poljoprivredom se prestao baviti svaki četvrti farmer, najnoviji su podaci Eurostata, vezanih za strukturu europske poljoprivrede. U 2013. u EU je, naime, bilo 10,8 milijuna farmi, gotovo 3 milijuna ili 27% manje nego 2003., dok je broj obrađenih poljoprivrednih hektara ostao gotovo isti – 174,6 milijuna, 5 ha više po farmi. Hrvatska, koja je u EU ušla u drugoj polovici 2013., te je godine imala 157,4 tisuće farmera, koji su obrađivali 1,57 mil. ha, 10 ha po farmi, dok podataka Eurostata za nas iz 2003. nema.

Farma u najam

DZS međutim govori o 448.532 gospodarstva u 2003. i obrađenih 1,07 milijuna ha ili 2,6 ha po farmeru. No dok je u EU, unatoč padu broja farmi i stagnaciji obradivih hektara, proizvodnja rasla, u nas je sve to vrijeme, i unatoč povećanju obradivih površina u sustavu, rastao uvoz hrane budući da vlastitom proizvodnjom pokrivamo tek 45% vlastitih potreba. Branko Bobetić, direktor GIU Croatistočara, kaže kako se i u nas, kao u ostatku EU, događalo restrukturiranje i okrupnjavanje farmi, koje na žalost ne prati i ukupna proizvodnja. Nizozemska je, primjerice, elitna zemlja po proizvodnji mlijeka, a kako bi takvu situaciju i održala, farme se tamo, odustanu li farmeri od posla, ne zatvaraju kao kod nas i stoka ne upućuje na klanje.

Upravo suprotno. Postoje brokeri koji se bave kupoprodajama farmi ili njihovim davanjem u podnajam, a da to funkcionira i drugdje u EU, vidi se i po strukturi prijavljenih troškova kaže Bobetić.

Prema riječima predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Matije Brlošića, u Hrvatskoj je 2003. bilo oko 60.000 mliječnih farmi, 2013. oko 16 tisuća, a danas manje od 10 tisuća, što govori da smo sigurno u europskom "trendu". S druge strane, s proizvodnjom mlijeka, manjom za oko 150 milijuna litara nego 2009., vratili smo se u 2003., a drastično pada i proizvodnja svinja. I velike farme su u problemima i puno će ih se još ugasiti jer, otkako smo na potporama EU, na njivama raste sve više korova, a sve je manje kontrola, tvrdi Brlošić.

Glavni menadžeri starci

Statistike Eurostata govore kako najveći broj hektara po farmeru ima Češka (133 ha), dok Francuska i Španjolska drže gotovo 30% svih obradivih hektara u EU. Ipak, problem je gotovo kod svih isti - gotovo 3,5 milijuna (31,1% farmi) vode ljudi stariji od 65 godina – u Hrvatskoj 33,3% – dok je onih mlađih od 35 samo 6% (u RH 4%). Zbog toga se u novom programu ruralnog razvoja do 2020. nudi sve više benefita za mlade, kazao je Bobetić. 

>> Tko je stručnjak kojeg je Most angažirao za poljoprivredu? 

>> ‘Kap po kap’ i prinosi na njivama mogu biti i triput veći