Banke koje su kreditirale građane u švicarskim francima i u prvostupanjskom su postupku njihovi ugovori s dužnicima proglašeni ništetnima, u posljednjih su devet godina zajedno zaradile 30-ak milijardi kuna. Trećinu dobiti odnijela je Zagrebačka banka, a sve su, izuzev Sberbanke koja je 2012. završila s minusom od 171 milijun kuna, cijelo to vrijeme bile visokoprofitabilne i stabilne.
Prihodi i iz CHF kredita
Naš izračun, baziran na HNB-ovim revidiranim podacima o poslovanju banaka, pokazao je da je bruto dobit Zabe, PBZ-a, Erste banke, RBA, Splitske, Hypa, OTP-a i Sberbanke, od 2004., kad su se na tržištu pojavili krediti valutno vezani uz švicarski franak, do 2012. iznosila ukupno 37,89 mlrd. kn. S obzirom na to da porez na dobit iznosi 20%, oko 7,5 milijardi otišlo je u tu svrhu, premda iznos nije precizan, jer svaka banka koristi različite osnovice za oporezivanje dobiti. Na godišnjoj razini bruto dobit tih osam banaka kretala se između 3,3 mlrd. kn, koliko je iznosila 2004,. i 5,4 milijarde iz 2008. kad se još skupljalo vrhnje pretkrizne 2007. U neto iznosu godišnje su tržile između 2,6 i 4,3 mlrd. kn, no od 2008. poslovanje im bilježi silazni trend, premda su se neto profiti do 2011. zadržali iznad 3,5 mlrd. kuna. Lani su ukupno zaradile oko 2,8 mlrd. kn nakon oporezivanja. Priličan dio kamatnih prihoda tvih osam banaka odnosi se i na kredite u CHF, no pretenciozno bi bilo tvrditi da su profitirali upravo na tome. Zaba i PBZ uvele su te kredite 2005., godinu dana nakon ostalih šest banaka, kad im je tržišni udio u kreditiranju počeo opasno padati. No, premda su i tad spominjale rizik, odobravale su ih jednako kao i ostali na tržištu.
Je li moglo drukčije
Možda je upravo to bio trenutak da tržišni predvodnici upozore na sistemski rizik i izlobiraju reakciju regulatora. Teško je reći je li se to moglo učiniti, a mrlju nosi i HNB koji brojni ekonomski stručnjaci optužuju da je propustio zaštititi dužnike, ali i sustav, od rizika. No, sad je kasno za takve kalkulacije, a Damoklov mač težak između pet i sedam milijardi visi nad bankama, potvrdi li se presuda u slučaju Franak.
Krajem 2012. direktor HUB-a Zoran Bohaček izjavio je da će, čak i u slučaju da svih 7,5 milijardi kuna dobiti banaka ode u rezervacije, a operativna dobit padne na nulu, kapital ostati netaknut. Otprilike se toliki iznos spominje u slučaju Franak, no raspoređen na osam, a ne na 31 banku. Bankarski sustav nikad više neće biti isti kad je posrijedi odnos klijenata i banaka, no vrlo je bitno ne izgubiti iz vida važnost održanja njegove stabilnosti. Pritisak dodatnih rezervacija za loše kredite i pad profitabilnosti uz moguću pravomoćnu presudu na štetu banaka ozbiljna su prijetnja. A nikomu, pa ni dužnicima u francima, ne bi koristilo da njihove “mame” sad počnu povlačiti kapital u profitabilnije sredine. Dosad su uvijek cijenu loših rezultata plaćali klijenti, a ne dioničari. To ne treba shvatiti kao argument u korist banaka, to je samo – opis stvarnosti.