Pada ukupan udio loših kredita

U devet mjeseci banke zaradile četiri milijarde kuna – dobit rasla skoro 60 posto

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
U devet mjeseci banke zaradile četiri milijarde kuna – dobit rasla skoro 60 posto
26.01.2022.
u 18:42
Sve su banke u plusu, a i imovinu su povećale za 30 milijardi kuna
Pogledaj originalni članak

U prvih devet mjeseci 2021. kreditne su institucije iskazale tekuću dobit u iznosu od četiri milijarde kuna, što je za 1,5 milijarde kuna (59,3 posto) više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Na porast dobiti najviše je utjecala zamjetno niža razina troškova umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke, a u manjoj mjeri i povećanje neto prihoda iz poslovanja – izvijestili su iz HNB-a nakon sjednice Savjeta.

Pokazatelji profitabilnosti, prema podacima središnje banke, porasli su u odnosu na usporedivo razdoblje: prinos na imovinu (ROA) povećao se s 0,8 posto na 1,1 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 5,5 posto na 8,3 posto. Sve kreditne institucije iskazale su dobit. Ukupna imovina banaka povećala se na kraju trećeg tromjesečja 2021. u odnosu na kraj 2020. za 30,5 milijardi kuna (6,6 posto), na 493 milijarde kuna. U imovini su najviše porasli krediti i predujmovi. Nastavio se i zamjetan rast novčanih sredstava.

U HNB-u su istaknuli i da se dodatno smanjio udio neprihodujućih kredita i nastavio se trend poboljšanja kvalitete ukupne izloženosti i pad udjela loših kredita u ukupnim kreditima, sa 5,4 posto na 4,7 posto.

- NPL-ovi (non performing loans, odnosno neprihodujući krediti) su porasli u portfelju kredita kućanstvima, no nova kreditna aktivnost amortizirala je taj rast, pa se udio NPL-ova zadržao na 7,1 posto u sektoru kućanstava. I nadalje je povišen udio kredita kod kojih je utvrđen znatan porast kreditnog rizika, ali još nisu u statusu neispunjavanja obveza – kažu u HNB-u.

Rast visokolikvidne imovine dodatno je povećao likvidnost sustava, a LCR je iznosio 206,9 posto. Izostanak rizičnijih ulaganja i očuvana razina ukupnoga kapitala zadržali su pokazatelje kapitaliziranosti na vrlo visokim razinama – stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 25,6 posto.

Na sjednici Savjeta doneseno je i nekoliko tekućih odluka: Nadzornom odboru PBZ stambene štedionice dali su suglasnost za imenovanje Branimira Čosića predsjednikom uprave PBZ stambene štedionice te za imenovanje Dražena Klarića članom uprave. Nadzornom odboru Agram banke dali su suglasnost za imenovanje Borisa Zadre predsjednikom uprave, a Nataše Jakić Felić članicom uprave Agram banke.

Savjet HNB donio je i Odluku o pokretanju postupka prisilne likvidacije nad Internet Mobile Bank u likvidaciji.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

DU
Deleted user
19:10 26.01.2022.

Banke su prodane i u stranom su vlasnistvu .Kakve koristi mi imamo od toga ?

Avatar alien79
alien79
19:45 26.01.2022.

Koja je to banda...

PO
poluprovokator
19:39 26.01.2022.

Znači da su nenaplativa potraživanja prodali agencijama za utjerivanje dugova?