U Hrvatskoj bi udio loših kredita mogao biti dvoznamenkast

Pad BDP-a u eurozoni mogao bi u 2020. iznositi i 13 posto, u SAD-u deset posto; prognoza nam je bitno pesimističnija od one koju su dali MMF, Europska komisija, OECD... No, malo optimizma unosi Njemačka u kojoj je krenulo ranije otvaranje gospodarstva. Ono što nas očekuje u post-pandemijskom razdoblju je svijet većeg duga, i državnog, i korporacijskog, te nižeg potencijalnog rasta; globalni dug privatnog sektora mogao bi se povećati od 10 do 15 posto, a javnog čak od 15 do 25 posto  – iznio je svoje viđenje ekonomske situacije Erik Fossing Nielsen, glavni ekonomist i direktor korporativnih istraživanja Grupe UniCredit u videokonferenciji na koju se uključio iz svog doma u londonskom Covent Gardenu. 

U Hrvatskoj bi pad BDP-a po njihovim prognozama mogao iznositi 10,5 posto, u Njemačkoj 10 posto, u Francuskoj oko 14, u Italiji 15, a u Španjolskoj 16 posto, dok bi prosječan pad u središnjoj i istočnoj Europi iznosio između 9 i 9,5 posto. Njemačka bi pak dogodine mogla rasti 10 posto, Francuska između 11 i 12 posto, Italija devet, a Španjolska oko 9,5 posto. No, što će se stvarno i dogoditi ovisti će ponajviše o strahu ljudi nakon što se gospodarstva otvore i o turizmu. 

- Nikad nismo imali ovolike neizvjesnosti u prognozi. Odgovori vlada na krizu bili su bez presedana; golemi fiskalni paketi, iako vjerojatno još uvijek nisu dovoljni pa će biti i veći i jednako toliko opsežne mjere monetarne politike kako bi se spriječio manjak likvidnosti i zadržalo funkcioniranje tržišta. Ono što još predstoji je usklađivanje daljnjih fiskalnih mjera – najavio je Nielsen. 

Hrvatski fiskalni odgovor na krizu ekonomski analitičar Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec smatra vrlo izdašnim, blizu onoga najjačih europskih zemalja.

- No, Njemačka ima fiskalni kapacitet za snažan poticaj gospodarstvu, a Hrvatska to nema, tako da se fiskalna slika Hrvatske strašno kvari; nakon tri godine uravnoteženih proračuna, ove bi godine bi proračunski deficit mogao premašiti osam posto BDP-a, i iznositi oko četiri milijarde eura, dok će udio javnog duga u BDP-u porasti za 15 do 25 postotnih bodova – kaže Dolenec.  

Veliki je šok ponude u Hrvatskoj, pojašnjava analitičar, utjecao na sve ostale sektore, a odluka o zaustavljanju pojedinih gospodarskih aktivnosti uzrokovala je pad osobne potrošnje koja se oporavlja s ukidanjem restrikcija, ali potrajat će da dođe na razinu iz 2019., povijesno rekordne godine. 

- Najviše brine utjecaj turizma na BDP u trećem tromjesečju, kad se ostvaruje otprilike 65 posto prihoda od turizma; o tome će ovisiti i tržište rada jer turizam zapošljava sezonski oko 40 tisuća ljudi; ako se dio njih vrati na poslove, utjecaj će biti manji – ističe te stopu nezaposlenosti za ovu godinu pozicionira na 10,2 posto, što je 3,5 postotnih bodova više nego lani. 

Pad zaposlenosti zasad iznosi između 20 i 25 tisuća ljudi u odnosu na 2019., a rast nezaposlenosti je veći za još 10 do 15 tisuća povratnika iz inozemstva. Ukupan broj nezaposlenih mogao bi, kaže, premašiti 200 tisuća. 

Dogodine Dolenec očekuje rast BDP-a od 6,9 posto, a povratak na razine iz 2019. slijedi tek u u razdoblju do 2024. Ili 2025. i jako će ovisiti o turističkim sezonama. Nade polaže i u monetarnu politiku; smatra da je HNB uspješno branio tečaj kune, kao glavni kriterij za ulazak u tečajni mehanizam ERM2 što je i cilj Vlade, a pohvalio je i njihovu ulogu u oživljavanju tržišta obveznica.

- Cilj ulaska u ERM2 je i da nas Europska središnja banka uzme u obzir sa svojom kupnjom obveznica koja je vrlo izdašna – pojašnjava Dolenec koji za središnji banku kaže da je ponudila dosta likvidnosti, ali može i više. 

Kad je posrijedi bankarski sektor, makroekonomisti očekuju rast loših kredita, ali ne i veliku eksploziju; u Hrvatskoj bi njihov udio mogao postati dvoznamenkast, no to je, kažu, održivo. 

- Bankarski sektor Europe bit će dio rješenja, a ne dio problema ove krize – uvjerava Nielsen koji ipak priznaje da bi manje banke u Italiji i Njemačkoj mogle zatrebati pomoć države. 

Na pitanje je li pandemija okidač još većih nejednakosti, makroekonomist napominje da u Americi nejednakost raste, u Europi ne toliko, no očekuje i promjene politika, posebno poreznih.

- Kako je moguće da imamo četiri poreze oaze unutr eurozone? Nadam se da će se to promijeniti i da će se i nejednakosti smanjiti – zaključio je Nielsen.