U Hrvatskoj se do 2020. godine gotovo i neće otvarati nova radna mjesta, a obujam poslovanja neznatno će se povećati, smatraju menadžeri vodećih hrvatskih kompanija koji su anketirani u najnovijoj studiji konzultantske kuće Roland Berger „Središnja i istočna Europa u 2020. – Perspektive razvoja i izazovi novog desetljeća“, koja je danas predstavljena u Zagrebu. Ocjenjujući mogućnost otvaranja novih radnih mjesta u idućih 10 godina, ocjenama od 0 (bez promjene) do 5 (znatni rast), hrvatski menadžeri dodijelili su mizernu ocjenu 0,1. Isto tako, opseg poslovanja do 2020. ocijenjen je sa 1,0.
Hrvatski menadžeri uvjerljivo su najpesimističniji glede perspektive razvoja vlastite zemlje, od svih 320 vodećih menadžera iz regije jugoistočne Europe, a njihov pesimizam porastao je tri puta od 2006. Tada je faktor optimizma hrvatskih direktora iznosio 2,5 (najoptimističniji u cijeloj regiji), a sada je samo 0,8. Hrvatski direktori uvjerljivo se najviše u regiji nadaju ruskom kapitalu, čak više i od ukrajinskih, odnosno dvostruko iznad prosjeka regije.
Hrvatska ima priliku postati središte podregije jugoistočne Europe, ali samo ako na vrijeme provede strukturne reforme i prepozna važnost internacionalizacije poslovanja te novih tržišta poput Rusije i Turske, zaključci su iz studije.
Središnja i istočna Europa bit će glavno područje rasta u Europi iako se neće vratiti među najbrže rastuća gospodarstva na svijetu, pokazalo je istraživanje. Srednja Europa razvit će gospodarstvo pretežno temeljeno na inovacijama, dok će se neke zemlje jugoistočne Europe nižom cijenom rada i dalje morati natjecati s gospodarstvima zone BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina).
Kulturna bliskost zapadnoj Europi i prostor za povećanje učinkovitosti ostat će komparativne razvojne prednosti regije, pri čemu će razlike među zemljama regije u idućih 10 godina biti sve izraženije.
– Korporacije su već počele dijeliti regiju na više podregija, a oko 60 posto menadžera drži kako će se trend povećavanja razlika među zemljama regije sigurno ubrzati.
Zbog toga ćemo današnju središnju i istočnu Europu za deset godina promatrati isključivo kroz podregije. Hrvatska se u ovom procesu redefiniranja može nametnuti kao središte podregije jugoistočne Europe – procjenjuje Vladimir Preveden, izvršni partner zagrebačkog ureda Rolanda Bergera.
Hrvatska do 2020. godine neće dovršiti tranziciju u razvijenu zemlju niti će se osjetnije primaknuti prosječnom BDP-u starih zemalja članica Europske unije (EU 15) po paritetu kupovne moći. S današnjih 40 posto prosjeka, trebala bi doći na 50 posto u 2020. Nekonkurentnost, nedovoljno efikasne javne institucije, nezadovoljavajuću infrastrukturu te korupciju, menadžeri drže ključnim čimbenicima koji će i dalje otežavati razvoj.
Obrazovni sustav, pak, koji još vide kao komparativnu prednost regije, ubrzano klizi prema sredini svjetske ljestvice pa se, uz negativne demografske promjene i velik odljev mozgova, ljudski kapital nameće kao još jedan od ograničavajućih faktora rasta u idućih 10 godina. Istraživanje je pokazalo da je Hrvatska po odljevu mozgova među najugroženijima, na 122. mjestu na svijetu, u regiji je bolja tek od Bugarske i Srbije.
otvarat ce mo autopraonice i trgovacke centre