S gotovo 600 tisuća stvorenih radnih mjesta i 4,8 milijardi eura plasiranih kredita obilježio je Europski fond za jugoistočnu Europu (EFSE) desetu obljetnicu postojanja na dvodnevnoj konferenciji u Berlinu. Tek dva posto novca jednog od najvećih fondova za mikrofinanciranje plasirano je preko partnerskih banaka u Hrvatsku, po čemu smo u društvu s Albanijom, a gori su od nas samo Crna Gora i Kosovo s jedan posto, dok je po 22 posto novca uloženo u projekte mikro i malih poduzeća u Srbiji i Turskoj.
Profit i balans
– Hrvatska ekonomija upravo prolazi transformaciju i fokus je na malim i srednjim poduzećima. Smatramo da ona imaju veliku potrebu za financiranjem – istaknula je Sylvia Wisniwski, šefica Finance in Motiona, investicijskog savjetnika EFSE-a koji je trećinu imovine uložio u poljoprivredne projekte, 20% plasmana dao kućanstvima, a ostalo mikro, malim i srednjim tvrtkama. EFSE ima tek četiri posto loših kredita, unatoč visokom riziku. Tajna je malog udjela loših kredita u selekciji plasmana. Partnerske financijske institucije maju dobru analizu protoka novca, ali i štite klijente od prezaduženosti, odgovorne su u kreditiranju. Konferencija je održana pod sloganom „Uravnoteživanje budućnosti – prijenos, promjena i tehnologija", a govoreći o budućnosti, Monika Beck, šefica EFSE-a, istaknula je da je cijeli bankarski sektor izložen transformaciji tehnologije, digitalizaciji i izmjeni regulative koja se odražava na profitabilnost. Jedna od tema konferencije bila je kako financijske institucije mogu učiti od društvenih poduzetnika.
– Lakše je biti profitabilan nego balansiran. I mi smo krenuli kao društveni poduzetnici, ali smo profitabilan biznis, a profitabilnost nam daje snagu da pomažemo društvu. Ako klijentima ne ide dobro, nijedna financijska institucija ne može dobro poslovati – prokomentirala je Nejira Nalić, direktorica MI Bospa, fonda za mikrofinanciranje iz BiH.
Sezona lova
Boris Vujčić, guverner HNB-a, sudjelovao je na raspravi o utjecaju tehnologije na ulogu financijskih institucija te zaključio da proces usvajanja novih tehnologija može biti bolan, no u konačnici će bankama reducirati troškove.
– Nove tehnologije rapidno napreduju, banke ne trebaju biti uvijek na prvoj liniji, ali ni previše zaostajati – kaže Vujčić. Predstavnici regulatornih institucija razgovarali su i o rizicima novih tehnologija, posebno onima povezanima s bazama podataka i zaštitom podataka klijenata. Vujčić je istaknuo da je u Hrvatskoj najbrže rastuća industrija upravo IT pa raste konkurencija među lovcima na startupe.
– Nedavno sam sreo dobrog znanca iz „velike bankarske petorke" koji je u Hrvatskoj tražio dobar startup čiji bi posao razvio u Kaliforniji. Za kvalitetne startupove povećavaju se mogućnosti – poručio je Vujčić.
>>Kako mali poduzetnici, IT i zdravstvena industrija mogu zaraditi na digitalizaciji zdravstva?
U Hr sve veci naglasak na nepravdi.