Mali trgovci sve su ugroženiji i za njihov je daljnji opstanak na tržištu nužno povezivanje i osnaživanje kroz Plusmarket, udruge i nova horizontalna udruživanja, kazao je Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine HOK-a na današnjem 7. susretu trgovaca.
Prema njegovim riječima, jedno novostvoreno radno mjesto u Hrvatskoj vrijedi 30.000 eura, a otvara li ga mali obrtnik - koji uz to dodatno angažira i članove svoje obitelji - i više.
- Takav obrt je ranjiv, kapitalno slab i upozorava na posebnu pažnju društva prema obrtništvu, tim više što je u Hrvatskoj još više od 4000 naselja bez trgovina i mogu ih snabdijevati samo obrtnici koji imaju najmanje troškove - napominje Vukelić.
I dok neki veliki trgovački lanci imaju i svega 0,3 zaposlena na milijun kuna prometa, mala trgovina, koja je u posljednjem kvartalu 2008., kad je počela kriza, imala 40.000 zaposlenih u 20.000 trgovina, najveći je gubitnik krize. Kao prvoj na udaru recesije, tržišni joj je udjel u Hrvatskoj pao sa 24 na 18 posto, a kako je prema istraživanju GfK čak 77 posto potrošača u krizi promijenilo navike, 44 posto se prometa odvija u supermarketima, u hipermarketima je u krizi promet sa 19 skočio na 26 posto, a diskontima s dva na šest posto.
Samo u 2009. promet u trgovini pao je 15,8 posto (46,6 milijardi kuna), kao posljedica sinergije pada zaposlenosti i kreditiranja te porasta poreznog pritiska i straha. U razdoblju do 2004. do 2008. rast prometa obrtničke trgovine iznosio je pak 19 posto, a pad tržišnog udjela 14 posto. Nelojalna konkurencija i siva ekonomija na razini se ukupnog gospodarstva procjenjuje na 17 posto, u trgovini i mnogo više, tvrdi Vukelić. Posljedica - u obrtničkoj je trgovini u posljednjih 16 mjeseci izgubljeno 8380 radnih mjesta, a više od 35 posto obrtnika-trgovaca je insolventno.
Kako bi obrtnici-trgovci izašli iz krize, na današnjem je skupu, s kojega će zaključci biti upućeni relevantnim državnim institucijama, predložen reprogram obveza za sve kojima je to nužno, pojednostavljenje birokratskih procedura, borba protiv crne ekonomije, prilagođavanje PDV-a, mogućnost mikrokredita uz pomoć HBOR-a i HAMAG-a, ulaganje u objekte i znanje, onemogućavanje nelojalne konkurencije, detaljno razmatranje neporeznih davanja te, između ostalog - sa 10 godina zakašnjenja - kroz instrumente prostornog planiranja regulirati dozvole za izgradnju novih trgovačkih centara u skladu s brojem stanovnika i kupovnom moći.
Sa 32 planirana trgovačka centra do 2012. imali bismo više trgovačkih kvadrata po glavi stanovnika od Beča, a potrošnja u Hrvatskoj tri je puta manja, upozorava Vukelić.
HOK ništa ne radi za obrtnike, oni samo ubiru novac od obrtnika jer ih moraš obavezno plaćati a oni NIŠTA ne rade za obrtnike. Znam susjeda koji 10 godina se mući i nikada ništa nije dobio od HOK-a. Nikakvu pomoć, nikad mu ne odgovaraju na emailove. Ustvari jednom su odgovorili sa 2 i po mjeseca zakašnjenja. HOK je čista glupost ili oni samo muzu novce u svoj džepove...