Prema nerevidiranim podacima HNB-a, hrvatske su banke lani zaradile rekordnih 6,45 milijardi kuna operativne dobiti, a trenutačni neto iznos od 5,12 mlrd. kuna mogao bi biti i dosta veći jer banke, zbog gubitaka koje su zabilježile nakon konverzije CHF kredita, imaju pravo iskoristiti porezne olakšice. Pravi iznos plaćenog poreza znat će se nakon što na kraju travnja predaju porezne knjige.
– Banke se vraćaju u zonu pozitivnog rezultata u godini bržeg ekonomskog oporavka, što je podiglo i stopu adekvatnosti kapitala na 22,5 posto i daje snagu za novi kreditni ciklus – prokomentirao je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović te napomenuo da tek 13 posto dobiti dolazi iz operativnog dijela bankarskog poslovanja: iz kamatnih i prihoda od provizija i naknada, a najveći je izvor dobiti smanjenje rezervacija za loše kredite čak 77 posto u odnosu na 2015.
Kamatni su prihodi iznosili pritom 10,97 mlrd. kn, prihodi od provizija i naknada 3,25 mlrd. kn, dok su se rezervacije smanjile sa 11,68 na 2,68 mlrd. kn. Zbog oporavka tržišta kapitala bitno su porasli i prihodi od vlasničkih ulaganja – sa 349 na 773 milijuna kuna.
Na HUB-ovu briefingu s novinarima ekonomski analitičar Velimir Šonje istaknuo je da se može očekivati daljnji trend smanjenja kamata, nakon što su u 2016. već značajno pale zbog jače konkurentske utrke banaka.
– Rast rejtinga blagotvorno bi djelovao na pad kamatnih stopa, ali često se zanemaruje golem utjecaj konkurencije. Kad banke postignu povrat na kapital (ROE) od 9,5 posto, velik je pritisak dioničara na uprave da se održi, a to ide uz nove proizvode s nižim kamatama – zaključio je Adrović.
>> HNB će napraviti kalkulaciju definiranja kamata prema Aleksićevu prijedlogu
Nisu hrvatske banke nego banke u Hrvatskoj zaradile. Bitna razlika.