Organski uzgoj hrane lani je zauzimao 76.000 hektara hrvatskih polja, a još prije pet godina bilo ga je na jedva 16.000 hektara, što je porast od čak 377 posto, bilježe istraživači Eurostata, koji su istaknuli da je to rekordno povećanje površine obuhvaćene organskim načinom proizvodnje hrane u cijeloj Uniji kroz pet godina. Hrvatsku prati Bugarska s povećanjem od 362 posto te Francuska (61%). Ukupno se organska hrana u 28 zemalja članica Unije proizvodi na 11 milijuna hektara, 21 posto više nego 2010. godine.
No, tisuće su hektara obradive površine u Hrvatskoj i dalje zbog nebrige države, privatnih vlasnika ili depopulacije obrasle u korov, o čemu govori i podatak da je udio poljoprivrednog zemljišta na kojem se provodi organski uzgoj hrane u nas zapravo mizeran – na njega se odnosi samo 4,9 posto od svih njiva.