Zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni ili zbog sve većeg broja putnika kojima se na Jadran ne isplati dolaziti automobilom, hrvatske zračne luke redom javljaju o dolasku rekordnog broja zrakoplova.
Dobri se rezultati ne bilježe samo u broju slijetanja, već i u broju preleta hrvatskog teritorija. Prije dva tjedna Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. (HKZP) pohvalila se da je u zračnom prostoru pod svojom nadležnošću zabilježila rekordan broj od 2511 letova zrakoplova u jednom danu, od čega najviše preleta, što je najbolji ostvareni rezultat od samostalnosti Republike Hrvatske. Od tog broja letova te rekordne subote 10. kolovoza bilo je 1939 preleta, a ostalo su bila polijetanja i slijetanja zrakoplova u hrvatske zračne luke.
Lanjska dobit 4,3 milijuna
Prema podatcima koje smo dobili u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe u prvih šest mjeseci 2013. godine prihodi od naplate preleta, odnosno \"rutnih naknada\" u hrvatskom zračnom prostoru iznosili su 216,1 milijun kuna, što je čak 6,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, kad je zabilježeno da je naplaćeno 203,4 milijuna kuna. Time se nastavlja dosadašnji dobar trend. Naime, u prošloj, 2012. godini ukupno je od naplate preleta uprihodovano 448,1 milijuna kuna, što je bilo dva milijuna kuna više nego 2011. godine.
Oko tri četvrtine ukupnih prihoda Hrvatske kontrole zračne plovidbe, tvrtke koja zapošljava 746 ljudi, ostvaruje se naplatom usluga kontrole zračnog prometa zrakoplovima u preletu, a tek manjim dijelom zrakoplovima koji slijeću u hrvatske zračne luke.
Ukupni prošlogodišnji prihodi Hrvatske kontrole zračne plovidbe bili su 594,8 milijuna kuna, što je pet milijuna kuna manje nego 2011. godine, ali i 60 milijuna kuna više negoli 2010. godine. Lanjska dobit bila je 4,3 milijuna, dok je 2011. godine bila 11,3 milijuna kuna.
Jeftiniji prelet
U HKZP-u navode da su u suradnji sa susjedima ove godine uspostavili mrežu direktnih ruta, čime se zračnim prijevoznicima godišnje ostvaruje ušteda od 1900 tona goriva. Cijena preleta utvrđuje se jednom godišnje u Bruxellesu u konzultacijama s korisnicima usluga, Europskom komisijom i drugim zainteresiranima. U funkcionalnom bloku zračnog prostora središnje Europe u Hrvatskoj je niža cijena preleta u odnosu na ostalih šest država tog bloka, što Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe omogućuje da bude tržišno konkurentna.