U regiji Hrvatska ima tri godine prednosti

Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatsko-austrijska trgovinska komora iz Graza treći put organiziraju međunarodnu konferenciju o gospodarskim kretanjima koja obrađuje temu Internacionalizacija hrvatskoga gospodarstva. Dr. Roland Falb, konzultant Roland Bergera, u razgovoru za Manager.hr ističe koje su prilike i rizici za Hrvatsku u europskoj konkurenciji.

VL: Prodaja Dukata francuskom Lactalisu ponovno je povećala strah od konkurencije i dominacije internacionalnih kompanija. Je li taj strah opravdan? Mogu li hrvatske tvrtke i poduzetništvo očuvati svoj položaj ili možemo li očekivati nove primjere prodavanja privatnih kompanija?
FALB: Kupnja Dukata znak je da je tržište dobro organizirano i da dobro funkcionira i s tog stajališta nema ničega neobičnog. Kao i na svakom tržištu koje dobro funkcionira, najbolje će kompanije opstati i, dakako, preuzeti one slabije. Takva je igra otvorena za sve, i za francuske i za hrvatske ulagače. Opravdan je strah od rasta međunarodne kompetetivnosti i dominacije internacionalnih kompanija. S druge strane to nije ništa što bi nas trebalo začuditi. U globaliziranom svijetu, gdje također Hrvatska pristupa slobodnom tržištu Europske unije  kroz proces pripajanja EU, samo je pitanje vremena kada će to slobodno i otvoreno tržište potpuno zaživjeti. Što to znači za hrvatske kompanije? Lako je moguće, dopustite mi da to tako kažem, da će se i održati. Iako nije dovoljno da “samo” sačuvaju svoj položaj - što bi bilo nedovoljno zbog brojnih razloga: ekonomije razmjera, stupnja  internacionalizacije, mogućnosti ulaganja u inovacije i investiranja u novitete na tržištu. Hrvatske bi kompanije trebale sigurno i odlučno raditi na internacionlaliziranju svojeg biznisa. Prvi bi korak trebao biti postizanje vodstva u svojoj industriji u Jugoistočnoj Europi, nakon čega bi počela globalna internacionalizacija prema Rusiji, Kini, Ukrajini, Indiji. Ne moramo ići daleko da bismo vidjeli kako se uspješno radi: nekoliko austrijskih kompanija, velikih i srednjih, pokazuju nam kako je to moguće.

VL: Gdje su hrvatske prilike, koje su naše prednosti?
FALB: Najveća prednost Hrvatske je njezino dobro poznavanje Jugoistočne regije. Dok se ostale internacionalne kompanije trude i pokušavaju ući u ovo veliko tržište, Hrvatska ima neke urođene prednosti, razumije jezik i kulturu. Hrvatske bi kompanije trebale težiti tome i iskoristiti svoje prednosti i postati vođa u svojoj industriji, za početak na jugoistoku Europe. Imajući na umu industriju, bez trgovine na malo i proizvodnje hrane, u kojoj Agrokor drži vodeći poziciju, cijeli lanac drvne industrije ima mnogo neiskorištena potencijala.

VL: Možemo li postati regionalni lider?
FALB: Da, u svakom slučaju, premda se vrata brzo zatvaraju. Mislim da hrvatske tvrtke imaju još tri godine prednosti nego li vas sustignu srpske, slovenske ili neke druge internacionalne kompanije.

VL: Ovih dana veliki su zahtjevi prema Vladi da definira strateške industrije koje bi trebale ostati pod okriljem države. Je li to dobro za ekonomiju?
FALB: Uloga je svake vlade da definira okvir za razvijanje ekonomije. To znači da liberalizira tržište brže nego druge zemlje. Uvede primamljiv porezni sustav koji stimulira green field investicije i poduzetničke inicijative.
Treće, na vladi je da stvori korisnu javnu administraciju koja će omogućiti brzo reagiranje i evidenciju svih potreba kompanija prema osoblju, transferu kapitala, prostoru itd.
Nadalje, vlast mora osigurati najbolju moguću infrastrukturu: širokopojasni pristup za cijelu naciju, podržati obrazovanje, omogućiti dobru javnu infrastrukturu u velikim gradovima, brzi javni prijevoz do glavnih središta. Nije prihvatljivo, primjerice, što nema zračne linije Zagreb - Beograd. Kada su te stvari na svojem mjestu, nema potrebe da se vlada dodatno upliće.
Da bih odgovorio na vaše pitanje, moram istaknuti da nije najbolje rješenje ostaviti odabrane industrije pod okriljem vlade, jer država nije najbolji vlasnik nijedne industrije.

VL: U predizbornoj smo godini. Političari obećavaju visoke stope gospodarskog rasta, ali BDP raste na kreditima i potrošnji građana. Možemo li za Hrvatsku reći da je prezadužena zemlja?
FALB: Naša posljednja studija o hrvatskom bankarskom tržištu kaže kako Hrvatska podliježe tom trendu, znači odgovor je: Da.