U siječnju 17.000 ljudi ostalo bez posla, do kraja godine još 70.000

Kriza je ispraznila urede i industrijske pogone, a približno stotinu tisuća radnika preselila na burzu nezaposlenih ili mirovinski zavod. Unazad godinu dana broj nezaposlenih u evidenciji državnog zavoda za zapošljavanje porastao je za 68 tisuća, a broj umirovljenika za približno 30 tisuća, pokazuju podaci državnih institucija.

Kao što se i pretpostavljalo, neslužbeni izvori navode da je potkraj siječnja 2010. broj registriranih nezaposlenih premašio tristo tisuća i nadomak je 308 tisuća. To je tek početak jer se ovog proljeća očekuje veliki pritisak na burzu rada, a analitičari vjeruju da bi se do početka turističke sezone i jačeg vala sezonskog zapošljavanja mogle vratiti crne brojke s početka stoljeća.

Podsjetimo, 2001. godina bila je rekordna po broju nezaposlenih – u prosjeku bez posla je bilo 380 tisuća, a bilo je mjeseci kad se na burzi nalazilo i više od 400 tisuća ljudi. Tada su burzu punile tranzicijske žrtve i žrtve pretvorbe, državu je poharala velika nelikvidnost i pošast neplaćanja, ali sada kao da se ta vremena vraćaju. Na tisuće je blokiranih poduzeća, a iznos nenaplaćenih potraživanja od 25,7 milijarda kuna identičan je onom s kraja 90-ih, zbog kojih su zaredali stečajevi.

Sada je u godinu dana iznos nenaplaćenih potraživanja narastao za 7,3 milijarde kuna. Cijenu tih dugova plaćaju radnici preko izgubljenih radnih mjesta.

Kriza je prošle godine najviše pokosila industriju, gdje je nestalo svako deseto radno mjesto, jednako kao i u građevinarstvu te sektoru usluga i turizma. Turisti nisu lani zaobišli Hrvatsku, ali su bitno manje trošili, pa bi i prihodi od turizma mogli biti manji za milijardu eura nego što su bili 2008. godine.

Trgovina je također u minusu s brojem zaposlenih za približno 6 posto, no opće je uvjerenje da će se taj sektor najbrže i oporaviti kad prestane kriza. Gubitak radnih mjesta u industriji mogao bi biti trajan, a za koju godinu Hrvatska bi mogla biti zemlja jeftine radne snage u uslužnom sektoru.

Ekonomski institut, na čijem se čelu nalazi dr. Sandra Šveljek, jedna od troje savjetnika premijerke Kosor, ovih je dana upozorio da će tržište rada biti suočeno sa snažnim negativnim kretanjima. Institut prognozira da će stopa registrirane nezaposlenosti porasti s prosječnih 14,9 posto u prošloj na 16,7 posto u ovoj godini. Za razliku od premijerke koja nema namjeru povlačiti krizni porez, kako bi na taj način usporila negativne posljedice krize, Sandra Švaljek u svojim javnim istupima naglašava da bi to trebala biti jedna od mjera kojima bi se ublažio daljnji pad ekonomije.

Ekonomisti tvrde da će se poboljšanja u ekonomiji osjetiti na tržištu rad tek s odmakom od nekoliko kvartala, tako da će i sljedeći mjeseci donijeti nova neugodna iznenađenja za koja se država nije osobito pripremala. Lani su donesene mjere za skraćenje radnog tjedna, Vlada je za fond spasa izdvojila čak i 200 milijuna kuna, ali kašnjenje i neelastični kriteriji učinili su svoje, tako da se tim novcem nitko ne koristi, a tvrtke propadaju. Što godina više odmiče, to su sve češće procjene da će Hrvatska i ove godine imati pad BDP-a oko 2 posto, što bi zapravo donijelo daljnje smanjenje radnih mjesta.

Nezaposlenost je inače velik regionalni problem Hrvatske, jedino se Istra i Zagreb uklapaju u prihvatljive europske okvire po broju radnika bez posla, a neke regije imaju i do 30 posto radno-aktivne populacije izvan svijeta rada. No, ni eurozona nije pošteđena krize, jer je i tamo stopa nezaposlenosti donedavno nezamislivih 10 posto, najviše u posljednjih 12 godina.