U svojim stanovima živi 86% Hrvata, dok je EU prosjek 50%

Čak 86 posto hrvatskih kućanstava živi u svom privatnom stanu ili kući, dok je europski prosjek 50-ak posto. Od svih europskih naroda, u svom privatnom vlasništvu najviše stanuju Slovaci i Litavci, po 89,3% kućanstava u tim zemljama živi u vlastitoj kući ili stanu, dok se za najam najčešće odlučuju Nijemci, pokazuju podaci statističkog ureda EU - Eurostata.

Stambena renta

U ovoj analizi nije promatrana Rumunjska, ali jedno starije istraživanje Eurostata pokazalo je da upravo Rumunji imaju najviše nekretnina u kojima stanuju u svom vlasništvu.

Prema tim podacima, čak 96 posto Rumunja živi u vlastitoj nekretnini. Samo 45,7% njemačkih domaćinstava živi u svojoj nekretnini, dok je u podstanarstvu čak 54,3% Nijemaca, za razliku od samo 14% Hrvata koji su podstanari. Nakon Njemačke najviše podstanara ima u Austriji i Nizozemskoj.

Najviše podstanara koji plaćaju nižu cijenu smještaja (socijalni, gradski, državni stanovi...) ima u Ujedinjenom kraljevstvu (19,3%) i Finskoj (19,1%). Eurostat je uključio i imputiranu stambenu rentu u raspoloživi dohodak kućanstva da bi se dobili točniji podaci o stvarnoj gospodarskoj snazi kućanstava. Imputirana stambena renta odnosi se na kategorije vlasnika stana ili kuće.

Imputirana renta je, dakle, pretpostavljeni iznos naknade za najam stana koju bi kućanstvo, koje stanuje u vlastitom stanu, platilo kada bi isti takav stan trebalo unajmiti za potrebe svoga kućanstva.

Po Eurostatovim podacima za 2007., najbogatija su kućanstva u Luksemburgu sa 33.539 eura bruto društvenog proizvoda po stanovniku. Po podacima Hrvatske narodne banke, hrvatski BDP po stanovniku 2007.godine iznosio je 9656 eura. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, imputirana stambena renta u Hrvatskoj kretala se između 6,9 milijardi kuna u 2000. i 8,8 milijardi kuna u 2005.

Koeficijent siromaštva

Eurostat je analizirao i Ginijev koeficijent, odnosno stopu opasnosti od siromaštva u 27 europskih zemalja. Siromaštvo najviše prijeti Portugalu, a najmanje Švedskoj. Ginijev koeficijent u Portugalu bio je prije tri godine 37%, a u Švedskoj 23%. Hrvatska je srednje rizična zemlja za siromaštvo, s Ginijevim koeficijentom 26,7 2008. godine, dok je prosjek Europske unije tada bio 25,1%, pokazuju podaci DZS-a. Ovdje je riječ o stopi rizika od siromaštva prije socijalnih transfera.