U znanju financija smo osrednji, u ponašanju loši

Prosječna je ocjena financijske pismenosti hrvatskih građana 11,7 od mogućeg 21 boda i po rezultatu smo osrednji – i na ljestvici znanja i u odnosu na ostale zemlje u svijetu, no kad se s teorije prijeđe u praksu, dolazimo do problema. Prema tome kriteriju imamo prosječnu ocjenu 4,6 od 9 bodova, uz zabrinjavajuću razinu neodgovornosti mlađih od 19 (3,2 boda) i starijih od 70 godina (3,6). Pokazali su to rezultati istraživanja financijske pismenosti koje su jučer predstavili HNB i Hanfa, a proveo ga je Ipsos Public Affairs.

– Kad je riječ o financijskoj pismenosti, u Hrvatskoj smo u inicijalnoj fazi njezina izgrađivanja. Kad to znamo, onda nas ne iznenađuje prosječna ocjena pismenosti hrvatskih građana – prokomentirao je guverner HNB-a Boris Vujčić, ali i napomenuo da ih u HNB-u raduju bolji rezultati kad je riječ o shvaćanju važnosti održavanja stabilnosti cijena; čak 74 posto građana zna kako inflacija utječe na njihov život.

Dobro upoznati s kamatama

– Financijska pismenost i financijsko ponašanje ne idu uvijek ruku pod ruku, činjenica da netko zna za opasnost ne znači da se neće odlučiti za neki proizvod ako očekuje korist – zaključio je Vujčić i poručio da im je prioritet poraditi na tom području, posebno kad su posrijedi mladi pred kojima je duži financijski aktivan život. Najpismeniji su visokoobrazovani građani koji dobro zarađuju, kao i oni koji žive u gradovima s više od 100.000 stanovnika. No, iako razumiju posljedice inflacije, manje od 48 posto ih zna riješiti zadatak s inflacijom. S kamatama su bolji: jednostavan račun zna riješiti 62 posto ispitanika, no složeni samo trećina. Premda je 69 posto ispitanika svjesno da je visoka zarada povezana s visokim rizikom i 62 posto ih razmisli prije nego što nešto kupi te 63 posto planira kućni budžet, samo 16 posto donosi financijske odluke konzultirajući više izvora, a petina ih se u posljednjih 12 mjeseci našla u situaciji da ne mogu podmiriti troškove, što su riješili kreditom. Nešto manje od trećine ima osobine pravih Mediteranaca; žive za danas, ne misleći na sutra i 28 posto ih preferira trošiti, umjesto štedjeti, a čak polovica smatra da novac postoji da bi se trošio.

>> Najbogatiji Hrvati u službi financijskog obrazovanja

>> Financijske usluge – što znati i na što paziti