Oporezivanje zarade na dionicama uvela je SDP-ova, zadržala i nastavila naplaćivati HDZ-ova Vlada, a prvo istraživanja njegovih učinaka sugerira da se porez na kapitalnu dobit pretvorio u “šamaranje mrtvog magaraca”. Dvoje istraživača Ekonomskog fakulteta Zagreb Tomislav Globan i Tihana Škrinjarić proučavali su učinak tog poreza na burzovne transakcije te su zaključili da je oporezivanje zarade na dionicama usporilo promet na Zagrebačkoj burzi između 20 i 30 posto.
Porez na kapitalnu dobit zapravo je jedan od podoblika poreza na dohodak i plaća se po stopi od 12 posto (plus prirez) na zarađeno. Od plaćanja poreza na pozitivnu razliku između kupovne i prodajne cijene izuzeti su oni koji kupljenu dionicu drže najmanje tri godine u svom vlasništvu. Posljednji poznati podaci o naplati poreza na zarađeno odnose se na 2016. godinu i prema njima kupci dionica, investicijskih udjela ili obveznica uplatili su oko 146 milijuna kuna poreza na razliku u zaradi. To znači da su oni na preprodaji dionica zaradili osam puta više. Koliko su izgubili novca u pokušajima da jeftino kupe i skuplje prodaju dionicu, teško je reći, no zbog lomova na tržištu kod nas se dionice češće daju u bescjenje.
– Prihodi lokalne države od poreza na kapitalnu dobit čine tek 0,36% njihova ukupnog godišnjeg prihoda, što sugerira da je fiskalni efekt ovog poreza i njegova uloga u punjenju proračuna zanemariva – ističe Tomislav Globan. S druge strane, novi porez imao je vrlo ozbiljne štetne posljedice za likvidnost na Zagrebačkoj burzi te sudjelovanje malih investitora na dioničkom tržištu.
Dario Runtić, savjetnik Udruge gradova, potvrđuje da bi fiskalni učinak mogao biti na spomenutim razinama.
– Lokalne jedinice ne trebaju puno fragmentiranih i neizdašnih izvora koje je skupo ubirati. Bolje bi bilo da porez platimo na ukupno ostvareni dohodak u godini po godišnjoj prijavi bez obzira na izvor, bez puno izuzeća i olakšica jer bi tako porezna stopa mogla biti niža – kaže Runtić. No, Runtić podsjeća da porez na kapitalnu dobit nije glavni problem Zagrebačke burze. Promet dionicama padao je i prije uvođenja poreza, a ulagači se premještaju na druge platforme ili druge oblike imovine zbog male ili nikakve zarade.
Mali burzovni ulagači izuzeti su iz koronskog paketa pomoći te će sada u uvjetima velikih gubitaka na tržištu kapitala morati platiti porez na zarađeno u 2019. godini. Za razliku od njih, ostali su poduzetnici dobili moratorije na plaćanje poreza.
Domaće je dioničko tržište u odnosu na početak godine još u minusu oko 17 posto, no burza se zapravo nije oporavila od velikog loma 2008. godine, koji je uslijedio nakon što je Vlada potaknula masovni interes za dionice prodajom dionica Ine i Hrvatskog telekoma po povlaštenim cijenama.
– Naša je studija pokazala da bi porezna politika u zemljama poput Hrvatske trebala biti korištena u suprotnom smjeru – da se povećaju investicije na tržištu kapitala i privuče što je veći mogući broj novih investitora, što bi povećalo likvidnost i ubrzalo razvoj ovog tržišta – navodi Globan.
Bilo je planova i kalkulacija da se počne s prodajom dijelova HEP-a, no sve je ostalo na idejama.
Ta ZG burza je jako dobar pokazatelj kako država može sve uništiti bez ikakvog problema... Burza je radila jako dobro i onda se ukazao Škegro i najavio uvođenje poreza na kapitalnu dobit. Makar se porez nije uveo, to je bio prvi udarac jer su veliki dio kapitala povukao s burze i promet je drastično pao... Nakon toga burza nikada nije dosegle promete, polako je rasla sve do kraha za vrijeme krize 2008. gdje ju je Milanović dotukao uvođenjem poreza... Prije se ozbiljno gledalo da ZG burza kupi neke druge burze, no sve je to palo u vodu. Uostalom, kao i INA i neke druge tvrtke...