U izmijenjenom Zakonu o poticanju ulaganja koji bi za dva tjedna Vlada trebala predložiti najviše se na ruku ide tvrtkama koje ulažu u tehnološko-razvojne inovacijske aktivnosti jer imaju visok trošak opreme, a nemaju potrebe za velikim brojem zaposlenih, te će im stoga uvjet za dobivanje poticaja biti otvaranje manje radnih mjesta nego do sada. Tvrtke koje su zbog krize od 2008. morale otpustiti radnike, zbog čega ne bi imale pravo na poticaje, ipak će imati to pravo ako su nastavile s ulaganjima. Takvih je tvrtki oko dvadeset.
Umanjena stopa
IT kompanije koje će dobiti poticaje imat će obvezu otvoriti upola manje radnih mjesta nego do sada, a ta obveza ostaje na snazi za, primjerice, prerađivačku industriju. Zakon tako predviđa da se za ulaganja u visini od 300.000 do 1,5 milijuna eura nositelju poticaja stopa poreza na dobit umanjuje za 50 posto od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina uz uvjet otvaranja najmanje deset radnih mjesta, odnosno pet radnih mjesta u trogodišnjem razdoblju za ulaganja u visini od 100.000 do 1,5 milijuna eura. Za ulaganja od 1,5 do 4 milijuna eura nositelju poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 65 posto u razdoblju do 10 godina uz uvjet otvaranja najmanje 30, odnosno 15 novih radnih mjesta u razdoblju od tri godine. A za ulaganja u visini od 4 do 8 milijuna eura stopa poreza na dobit umanjuje se za 85% u razdoblju do 10 godina uz uvjet otvaranja najmanje 50, odnosno 25 novih radnih mjesta. Za ulaganja koja premašuju osam milijuna eura porez na dobit ne plaća se tijekom deset godina, uz uvjet otvaranja 75, odnosno 50 novih radnih mjesta tijekom tri godine. Sljedeći mjesec Vlada će, osim s izmjenama Zakona o poticanju ulaganja, izaći s paketom još nekih zakona kojima je cilj isti – ukloniti prepreke stranim ulagačima i ubrzati njihov dolazak.
Intervencija ministarstva
U pripremi je tako i Zakon o prostornom planiranju i gradnji, a kako objašnjava resorni ministar Branko Bačić, njime se želi ubrzati procedura u vezi s prostornim planovima, odnosno izmijeniti plansko-prostorni dokumenti, napraviti revizija ima li potrebe za tolikim brojem detaljnih urbanističkih planova, odnosno onih nižeg reda, zatim je potrebno donijeti mjere kako bi se ubrzalo donošenje lokacijskih i građevinskih dozvola, odnosno svih akata o gradnji, te vidjeti za koje građevine građevinska dozvola nije potrebna. U smislu pojednostavnjenja dobivanja dokumenata o gradnji, moglo bi ubuduće intervenirati i ministarstvo, ako se uoči da se na terenu s nekim postupkom odugovlači. Planira se i manja izmjena u Zakonu o šumama, a kako tvrdi resorni ministar Božidar Pankretić, već se utvrđuje koje se površine tretiraju kao šume, a u naravi to nisu. U tom slučaju bila bi moguća prenamjena takvih šumskih zemljišta u poljoprivredno. Uz izmjenu zakona donijet će se i neke uredbe s istom svrhom pa, primjerice, ubuduće ulagače više ne bi trebali usporavati sporovi koji se vode između države i lokalnih jedinica.
Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu naknade za prenamjenu poljoprivrednog u građevinsko zemljište u početku su planirane u iznosu od 100% početne cijene za obradivo ili pak od 50% u slučaju izmjene prostornog plana. No, iako zakon još nije stupio na snagu, sve je sigurnije da će se na kraju plaćati najviše 10% cijene. Time se ide na ruku investitorima poput Ikee, kojima hrvatska birokracija mjesecima ne može reći kome će i koliko doplatiti već kupljeno zemljište kako bi počela realizacija 300 mil. eura vrijedne investicije u Rugvici.
Revolucija će biti čim nestanu HDZ-ovci.