Jačanje sektora poput informatičkog, upravljanja rizicima i imovinom,
računovodstva ili interne revizije, a koje predviđa novi Zakon o
tržištu kapitala, zahtijevat će od brokerskih kuća povećanje broja
zaposlenika. Usto, pojavit će se i nova zanimanja poput “market
makera”. Tako više neće biti dovoljno da brokerske kuće
zapošljavaju primjerice samo tri osobe, nego najmanje dvadeset.
Veći dio njih već se ekipirao, ali ono što ističu jest potreba iskusnog
kadra u tim područjima. Jedan od važnijih certifikata priznatih u toj
struci jest CFA. Sudionici okruglog stola, koji posljednjih mjeseci
imaju više brige zbog padajućeg tržišta, govore i o ništa manje bitnim
promjenama koje su nastupile u njihovim brokerskim kućama. A neki od
njih prisjećaju se i početaka u poslovanju brokera, ranih
devedesetih godina.
Davor Maričić, vlasnik brokerske kuće Prva generacija, nazvane tako
upravo zato što je on bio u prvoj generaciji brokera koji su položili
ispit za to zanimanje, kaže da se, bez obzira na današnje veće zahtjeve
brokerskih kuća, tom poslu ozbiljno pristupalo i u tzv. romantično
doba. No tvrdi da će novim zakonom bitne promjene tek nastupiti.
– Sva pravila koja propisuje MiFID upozoravaju da nikako neće biti
moguće poslovati s tri do pet zaposlenika. I to će biti posebno
zahtjevno za one koji s pripremama nisu već počeli. Zakon je dao
osnovna usmjerenja, no pravilnici, njih 60 do 70, sigurno će dodatno
pokazati kako i što dalje napraviti, a što će zahtijevati dodatni broj
ljudi. Primjerice, više neće biti dovoljno samo izvještavanje prema
Hanfi, nego će postojati i potreba za mnoge poslove na dnevnoj bazi, a
time i za ljudima koji će to obavljati.
Ratko Bajakić, suvlasnik i predsjednik uprave ICF-a, također je jedan
od starijih sudionika tržišta kapitala te brojevima uspoređuje
situaciju nekada i sada. 1998. godine promet dionicama bio je 624
milijuna kuna, a u prvom polugodištu ove godine 10 milijardi kuna,
odnosno 13 puta veći. A broj brokerskih kuća bio je jednak.
Nekada su one bile velike ako su imale petero zaposlenih, a uskoro s
tolikim brojem ljudi neće moći poslovati.
Projektni menadžeri
– Sve ozbiljne investicijske kuće već su ekipirale ljude, pa niti jedna
ozbiljnija nema manje od 20 zaposlenika, što je minimum stručnjaka da
bi klijenti bili zadovoljni uslugom te da bi se poštovali zakoni i
pravilnici. To će tražiti i veliku investiciju brokerskih kuća, koje će
ionako zbog konkurencije ulaskom u EU imati veće pritiske na
prihodovnoj strani – kaže Bajakić.
Neven Kaić, predsjednik uprave Fima vrijednosnica kaže da će osim zbog
zakona, promjene nastupiti i zbog samog razvoja tržišta kapitala,
primjerice razvoja novog trgovinskog sustava koji će između ostalog
omogućiti Direct Market Access.
– To će zahtijevati veća izdvajanja u informatičke tehnologije i
kadrove koji znaju raditi s najnovijim tehnologijama. Takvi kompleksni
projekti zahtijevaju projektne menadžere koji će morati imati
multidisciplinarna znanja, od informatičkih do ekonomskih i pravnih,
jer će morati sagledati sve aspekte projekta – i zakonske i
organizacijske, te tehnološke i poslovne.
Te projekte nemoguće je izbjeći, jer bez implementacije novih rješenja
koje donosi novi trgovinski sustav, brokerske kuće neće moći dugoročno
opstati. Općenito mislim da su u ovoj industriji više nego ikad prije
potrebni ljudi sa širinom, iskustvom i multidisciplinarnim znanjima.
Mogući profil su i pravnici koji imaju ekonomski background ili
obrnuto, a koji vrlo dobro poznaju moderne informatičke tehnologije.
Također, u području upravljanja rizicima, osoba mora dobro poznavati
statističke metode i informatičke alate, ali imati i ekonomski
background, te poznavati industriju. Ono što iz svega proizlazi jest da
ih mi moramo sami “odgajati“ jer ih trenutačno nema dovoljno na
tržištu. U Fima vrijednosnicama broj zaposlenika popeo se na 36, jer
smo još prošle godine uvidjeli što ih čeka nakon što su pročitali MIFiD
direktive – zaključuje Kaić, ali i izdvaja primjer jedne slovenske
brokerske kuće koja ima preko 60 zaposlenika.
Ivan Kurtović, član uprave Intercapitala, kaže da se zbog opsega posla
i kod njih broj zaposlenika popeo s 15 na 30. Tvrdi da je posao brokera
postao sve kompleksniji, velikim dijelom zbog klijenata koji imaju veće
zahtjeve.
– Odnosno, danas više nije potrebno biti samo broker koji će izvršavati
naloge, nego treba klijentu ponuditi puno više, kao što je analiza –
kaže Kurtović.
I Bajakić tvrdi da će svi zaposlenici u investicijskim kućama morati
imati dodanu vrijednost – primjerice biti dobri analitičari i puno više
znati o tržištu.
– Odnosno, svi ćemo se morati proširiti u svojoj lepezi poslovanja, a
ne više bazirati se na isključivo brokerskom poslu. Prije se moglo
funkcionirati na tom principu, a ubuduće sumnjam da će itko moći
opstati ako posao temelji samo na tome. Brokerski posao postat će
sličan platnom prometu, dok će se dodane vrijednosti iskazivati u
savjetodavnim uslugama – kaže Bajakić.
– U Intercapitalu, zbog svih promjena koje su nastupile, ili će tek
nastupiti, počeli smo ulagati još početkom prošle godine, pa smo tako
primjerice stvorili in house rješenje, osnivanjem IT tvrtke kćeri.
Dodatno ulažemo u educiranje ljudi, pa je tako primjerice osoba
zadužena za menadžment za rizik završila magisterij iz tog
područja u Švedskoj – kaže Kurtović.
Interni kontrolori
– Upravljanje rizicima novi je segment koji će morati primjenjivati
investicijske kuće. To će najviše pogoditi one koji se bave vlastitim
trgovanjem i što će biti kompleksniji instrumenti trgovanja kao što su
derivati, to će i upravljanje rizicima biti složenije – kaže Dubravka
Radovanić, zadužena za internu kontrolu poslovanja (compliance officer)
u Erste vrijednosnicama. Tvrdi da će brokerskim kućama koje su
“naslonjene“ na banke ili su unutar banaka čiji je vlasnik stranac ta
prilagodba sigurno biti lakša nego privatnim brokerskim kućama u
zemlji, jer su strane banke cijeli ovaj proces već prošle prije godinu
dana.
Radovanić je novije pojačanje u Erste vrijednosnicama, a došla je iz
Hanfe gdje je i sama sudjelovala na izradi zakona i pratećih
pravilnika. Compliance je novo zanimanje unutar brokerskih kuća, a
riječ je o osobama koje su zadužene za praćenje i usklađivanje
poslovanja društva sa svim zakonskim propisima. Ta osoba nadzire
poslovanje i dužnost joj je savjetovati i davati smjernice za
poslovanje svim zaposlenicima i upravi društva. Dakle, riječ je samo o
prijedlozima, a ne i odlučivanju – kaže Radovanić.
Od novina koje donosi zakon Radovanić izdvaja i promjene u odnosu prema
klijentu, jer će se novim zakonom morati djelovati u cilju zaključenja
ugovora na kupnju ili prodaju nekog financijskog instrumenta.
Maričić kaže da Prva generacija sada ima oko 30 ljudi te da će bez IT
ili pak analitičkog sektora teško tko moći konkurirati na tržištu.
– No sigurno će se i naknadno uvidjeti potreba za nekim ljudima. Mi smo
primjerice uočili potrebu za prevoditeljem – kaže Maričić. A brokeri će
uskoro proširiti svoje poslove na market making i trgovanje
izvedenicama.
– Market makeri će stvarati veću likvidnost, a manju volatilnost cijena
kod već likvidnih dionica. To će biti pozitivno domaćim igračima, kao
što su investicijski fondovi prilikom ulaska ili izlaska u/iz pozicije,
ali i dobra osnova za kasnije građenje short sellinga ili razvijanje
derivata na dionicu, indeks i sl. Unutar društva to će raditi osoba
koja će u potpunosti biti odvojena od trgovanja s klijentima, koji će
imati svoju poziciju i isključivo se baviti tim poslom.
Morat će u svakom trenutku kotirati prodaju i kupnju i sve će raditi
(potencijalno) na nekoliko dionica, ovisno o pravilniku. Trgovanje
izvedenicama je kompleksnije jer, primjerice, ako netko kupi futures na
index, morat će se kupovati uzduž cijelog indexa sve pozicije sukladno
ponderima kako bi se hedgirala pozicija. Prvi korak tomu sigurno su
market makeri, a zatim short selling – kaže Kurtović.
Zaključci
Davor Maričić: Sva pravila koja propisuje MiFID upozoravaju na to da
tri do pet zaposlenika više neće biti dovoljno u brokerskim kućama. Jer
se uvodi i niz novih pravila koja će se morati primjenjivati na dnevnoj
bazi.
Ivan Kurtović: Posao brokera danas je kompleksniji, zato što i klijenti
imaju veće zahtjeve. Danas nije potrebno biti samo broker koji će
izvršavati naloge nego i analitičar.
Ratko Bajakić: Nema pravila koliko će zaposlenika trebati imati
brokerske kuće. No zbog broja potrebnih osoba u front, mid i back
officeu, informacijskim tehnologijama, računovodstvu, upravljanju
imovinom itd. onda je to već 20-30 osoba.
Franz Hochstrasser, član uprave Erste grupe odgovoran za globalna
tržišta i korporativno i investicijsko bankarstvo, imenovan je
zamjenikom predsjednika Upravnog odbora Erste grupe. Odgovoran je za
tržišta grupe.
Neven Kaić: Dobra stvar je pokretanje Bolonjskog procesa, koji će
omogućiti gradnju širine znanja već na fakultetima. Vjerujem da će
privatne škole i MBA programi omogućiti dodatno stjecanje znanja. U
našem poslu posebno je bitan CFA certifikat.